BUSINESS
Od ukupnog broja zaposlenih u BiH, koji iznosi oko 720.000 ljudi, njih blizu 240.000 zaposleno je u institucijama, firmama i agencijama u državnom vlasništvu. Politički analitičar Žarko Papić ističe kako je riječ o stranačkim vojnicima koji omogućavaju vladajućim strankama da se održe na vlasti i koji onemogućavaju sprovođenje bilo kakvih reformi u zemlji
FOTO: ilustracija (SDA)
Papić je kazao kako je reformska agenda proces kojim bi se trebala dovršiti tranzicija u našoj zemlji, ali da ona ima ozbiljan nedostatak zbog kojeg je zanemaren socijalni aspekt. On je kazao da će osnovna prepreka implementacije reformske agende u BiH, ali i pisma namjere MMF-u bit ogromna javna potrošnja i u njenom okviru ogromni troškovi administracije.
“U BiH u upravi i administraciji na svim nivoima radi blizu 90.000 ljudi. Na 720.000 ukupno zaposlenih to znači da jedan iz administracije dolazi na sedam ukupno zaposlenih. Ukupna brojka u javnom sektoru uključujući obrazovanje i zdravstvo blizu je 200.000. Dodajte tome 40.000 ljudi koji rade u javnim kompanijama. Dobit ćete broj od 240.000 ljudi. Kada taj broj pomnožite sa četiri dobit ćete milion glasača”, rekao je Papić.
On je kazao kako se stranke održavaju na vlasti s obzirom na činjenicu da je upošljavanje u javnom sektoru klijentelističko i nepotističko, od vozača do savjetnika, dodajući kako ova vrsta ljudi “ne glasa zato što misli da je neka stranka bolja od druge već glasa za svoje radno mjesto”.
“Drugi dio tog pitanja je karakter političkih stranaka u BiH. Nisu to u modernom zapadnom smislu političke organizacije već su u najvećoj mogućoj mjeri kartelski organizovani sistemi koji se tako i javno ponašaju. Naprimjer, njih trojica bez problema sjednu u Sarajevu i dogovaraju se gdje će ko biti direktor. To će sve proći kroz konkurse, ali to nema nikakve veze s konkursima i profesionalnošću”, kazao je Papić.
On ističe i da je funkcija “tog novog direktora” da zaposli pet ili deset novih osoba u državnoj ustanovi ili firmi koji će biti stranački vojnici.
“Sve političke stranke u svojim predizbornim programima imale su radikalno rezanje javne potrošnje i administracije. Jedna od njih, koja je vladajuća u FBiH, kaže čak od 10 do 20 posto u prve dvije godine. Pazite, te dvije godine već su istekle i naravno da od toga nema ništa jer se jedino tako čuva biračko tijelo uz nacionalne priče i manipulacije”, smatra Papić.
On je još jednom ponovio kako će ogromna javna potrošnja biti osnovna prepreka realizaciji reformske agende jer tu je u pitanju interes i materijalni i politički.
“Svi znamo da je uveden moratorij na zapošljavanje. U odnosu na prosjek u 2015. godini, u martu 2016. godine u čitavoj BiH smanjenje u javnoj administraciji je 182 osobe. To je 0,2 posto i manje je nego odlasci u penzije jer ne zaboravimo da su u decembru svi išli u penzije. Poenta je da imamo novo zapošljavanje i da moratorij niko ne poštuje”, smatra Papić.
Na kraju je zaključio kako su jedino što se u finansijskom smislu u BiH smanjuje od 2007. godine socijalna davanja.
“Za 15 posto je smanjeno učešće u društvenom proizvodu, a svi govore previše je socijalnih davanja. Što se tiče siromaštva, citirat ću UN-ove procjene i reći da je 700.000 ljudi na granici siromaštva, a svaki šesti stanovnik dnevno troši između 3 ili 5 KM. To je afričko siromaštvo”, kazao je analitičar.
Podsjećamo, oko 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na finansiranje glomaznog javnog aparata u BiH tako da se s pravom može reći da je “državni pokret za birokratiju” postao rak koji razara cijeli ekonomski sistem BiH.
Dok ekonomski stručnjaci upozoravaju kako razgranati birokratski sistem BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju bh. ekonomiji, administracija u našoj zemlji nastavlja rasti:
– U Vijeću ministara BiH uposleno je 35 novih državnih službenika za nešto više od godinu dana (pročitaj ovdje),
– Krajem 2015. godine zapošljavani su i novi savjetnici, saradnici i namještenici u Predsjedništvu BiH i to njih sedam (pročitaj ovdje),
– Predsjedništvo BiH je ovo godine tražilo dodatno zapošljavanje šest državnih službenika i to šefova, savjetnika, saradnika i referenata (pročitaj ovdje),
– Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Edin Mušić tražio je u aprilu ove godine da mu se zakonski omogući da u svom kabinetu ima angažovano ni manje ni više nego osam savjetnika (pročitaj ovdje),
– U prva četiri mjeseca 2016. godine u institucijama FBiH zaposleno 150 osoba.
(The Bosnia Times, Klix.ba)
