REGIONAL
Prvi put od
izlaska na međunarodna tržišta 1997, Hrvatska nije realizirala planirano
izdanje obveznica. To je izazvalo zabrinutost za normalno funkcioniranje
države, jer se hrvatski budžet konstantno “krpi” zaduživanjem

FOTO: Orešković
(CROPIX)
Vlada pala, obveznice propale – slijedi li
bankrot, strahuju hrvatski mediji. Nakon što je Tomislav Karamarko otvoreno
iskazao nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću, Hrvatska je praktično
ostala bez vlade, a početkom prošle sedmice propalo je izdanje evroobveznica na
međunarodnom tržištu, piše portal Index.hr, koji dodaje da bi se zahtjev za
opoziv Oreškovića mogao bi se naći na
dnevnom redu parlamenta već danas.
Prvi put od
izlaska na međunarodna tržišta 1997, država nije realizirala planirano izdanje
obveznica. To je izazvalo zabrinutost za normalno funkcioniranje države, jer se
hrvatski budžet konstantno “krpi” zaduživanjem, a na naplatu svake
godine stižu milijarde starih dugova, konstatuje portal. U tekstu se podsjeća
da je Hrvatska planirala da se prošle sedmice zaduži za oko milijardu eura na
međunarodnom tržištu izdavanjem evroobveznica, ali da su zbog nestabilne
političke situacije potencijalni kupci obveznica tražili izuzetno visoku
kamatu.
Prema neslužbenim
informacijama, kamata na obveznice trebalo je da iznosi preko pet posto, piše
Index i dodaje da je, poređenja radi, prošle godine u martu država na
međunarodnom tržištu prodala obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi eura, uz
kamatu od 3,0 posto. Tihomir Orešković je, dodaje se dalje, na press konferenciji
rekao da su zbog previsokih kamata, koje su potencijalni ulagači tražili,
odustali od izdavanja obveznica i da je izdanje pomjereno za juli.
“Što se tiče
refinansiranja dugova, situacija bar ove godine i nije toliko kritična, jer u
julu na naplatu stiže 3,5 milijardi kuna obveznica (464 miliona eura) na
domaćem tržištu. Te obveznice drže uglavnom penzioni fondovi, tako da će se to
vjerovatno bez problema ponovo refinansirati na domaćem tržištu”,
ocjenjuje hrvatski portal. Navodeći da je Orešković rekao da se punjenje
budžeta odvija zadovoljavajućom dinamikom, Index precizira da je u prva tri
mjeseca ove godine državni budžet imao prihode od 23,3 milijarde kuna (oko 3,0
milijarde eura), što je otprilike na istom nivou kao i prošle godine. Pokrenuta
je i privatizacija državnih udjela u nestrateškim kompanijama, pa se i tu mogu
očekivati dodatni prihodi za zatvaranje dugova.
“Glavni
izvor rizika za ulagače u ovom trenutku je nestabilna politička situacija, jer
su ekonomski pokazatelji krenuli u pozitivnom smjeru”, zaključuje se u
tekstu, uz nabrajanje ostvarenih pozitivnih ekonomskih rezultata.
(The Bosnia
Times, Tanjug)






