KOLUMNE
Pokreti civilnog društva širom svijeta igraju važnu ulogu u
podizanju svijesti o ozbiljnim problemima građana kako bi isti bili riješeni od
strane njihovih vlada
Piše: Ravi P. Bhatia, thebosniatimes.ba
Pokreti civilnog društva širom svijeta igraju važnu ulogu u
podizanju svijesti o ozbiljnim problemima građana kako bi isti bili riješeni od
strane njihovih vlada. Oni se, između ostalog, bore za demokratska prava,
društvenu i ekonomsku pravdu, obrazovanje i nediskriminaciju.
Postoje pokreti za rodna i rasna prava, univerzalno
obrazovanje, pružanje zdravstvene zaštite, skloništa, hrane, sigurnosti,
penzija i još toliko drugih društvenih, kulturnih i ekonomskih problema. Mnogi
od ovih ljudskih potreba već su osigurane ustavom mnogih zemalja poput Indije,
kao i UN-ovom univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.
Suočeni današnjim problemom ekološkog zagađenja i klimatskih
promjena, mnogi pokreti se osnivaju zbog zaštite i održavanja okoliša. Međutim,
prije nego počnemo pričati o pokretima za okoliš, važno je da obratimo pažnju
na neke prominentne političke i društvene pokrete.
U Sjedinjenim Državama, upoznati smo sa općepoznatim
nenasilnim i dugotrajnim borbama za rasnu ravnopravnost i nediskriminaciju koje
se vode još od Martina Luther Kinga. Južnoafrički pokret, također mirnodopski,
predvođen Nelsonom Mandelom i biskupom Desmondom Tutuom, a inspirisan
miroljubivim strategijama Mahatme Gandhija, doveli su do ukidanja aparthejda i
pojave pravičnog sistema vlasti u tom području. Nakon tog pokreta došlo je do
uspostavljanja Komisije za istinu i pomirenje 1995. godine i time je okončana
ogorčenost i razdor koji su tu bili decenijama.
Imajući u vidu pogoršanje i degradaciju okoliša, a s tim i
negativni utjecaj toga na sve oblike života – ljude, životinje i biljke – mi
smo svjedoci da se mnoge međunarodne i organizacije civilnog društva bore za
zaštitu okoliša. Taj negativni utjecaj
se najviše osjeti u zemljama u razvoju i siromašnim zemljama uključujući
Indiju.
Pogoršanje stanja okoliša koje se očituje u klimatskim
promjenama i globalnom zagrijavanju su ozbiljni problemi današnjice. Razvojni
model koji prate mnoge zemlje vodi do uništavanja šuma, ogoljavanja brda i
planina, erozije tla, uništavanja obala, zagađenja zraka, zemlje i vode.
Cjelokupna situacija je alarmantna i ovo je velika prijetnja za naš ekosistem i
sve oblike života. Na COP konferenciji održanoj u Parizu u decembru 2015.,
razmotreni su razni negativni efekti klimatskih promjena i koraci koji bi neke
zemlje mogle poduzeti kako bi se situacija popravila.
Prošlo je skoro stoljeće otkako je Gandhi govorio o važnosti
zaštite našeg okoliša i ekosistema. Jednostavnih jezikom rekao je: „Zemlja,
zrak, tlo i voda nisu nasljedstvo od naših predaka nego zajam od naše djece. To
znači da ih njima moramo predati u onakvom stanju u kakvom smo ih i dobili.“ S
druge strane, kako navodi antropološkinja Margaret Mead, „ako uništimo naš
okoliš, nećemo ni imati društvo.“
Nekoliko pojedinaca u Indiji kao što su Sunderlal Bahuguna,
Chandi Prasad Bhatt, Rajendra Sing i Medha Patkar neizmjerno su doprinijeli
obnovi okoliša i sprovođenju pravde u marginaliziranim dijelovima našeg
društva.
(The Bosnia Times, TRANSCEND Media Service, Prevela: Esma
Latić)
