KOLUMNA
Antiislamski
elementi te reakcije mogli bi postati hrana za religijske ekstremiste na
Bliskom Istoku i podržati njihovu priču o neizbježnom religijskom i
civilizacijskom konfliktu
Piše: Kemal
Derviş, thebosniatimes.ba
Rezultati ankete
koju je televizija ARD – DeutschlandTREND uradila u maju, pokazuju da je
popularnost desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) porasla na 15 sa
otprilike 5 posto od prošle godine. Pitanje je može li se ovaj opasni trend
zaustaviti.
Jačanje AfD-a od
prošlog ljeta, direktni je rezultat porasta broja izbjeglica koje dolaze u
Njemačku. Na koncu, ova stranka je svoj otpor ka prihvatanju izbjeglica
iznijela kao fokus svojih stajališta koji također uključuju antagonizam prema
Evropskoj Uniji i vrlo konzervativan društveni program koji je na stranačkom
kongresu 3. maja dobio i otvoreno sektaško-religijsku komponentu.
Međutim, veliki
njemački politički centar se i dalje drži. Kršćansko-demokratska stranka desnog
centra sa svojim saveznicama još uvijek ima podršku od oko 33% glasačkog
tijela, Socijaldemokratska partija lijevog centra ima 20%, dok Njemačka stranka
Zelenih ima nekih 13% podrške. Čak su se i Slobodne demokrate iščupale iz svoje
krize i dobili 6% podrške.
Ukratko, umjerene
političke snage još uvijek uživaju podršku od više od 70% Njemaca. Izdržljivost
njemačkog političkog centra se vjerovatno ogleda u izvanrednom ekonomskom
uspjehu koji je održan duže od jedne decenije, čak i kada se veliki dio ostatka
Evrope suočavao sa ozbiljnim problemima. Jednim dijelom, taj uspjeh se može
pripisati euru koje je doprinijelo njemačkom izvozu i rastu mnogo više nego što
su toga svjesni građani ove zemlje. Da Njemačka i dalje ima (ili da se vratila
na) njemačke marke u vrijeme globalne ekonomske krize, zaposlenost i razvoj bi
spriječile neke mnogo snažnije valute.
Međutim, kako
imigrantska kriza potpaljuje populizam i političku polarizaciju, temelji
njemačkog uspjeha se tresu. Naime, budućnost Njemačke se može odviti u dva
smjera, a svijet igra veliku ulogu u odabiru jednog od njih.
Prvi scenario je
mračan: Njemačka ne uspijeva integrirati izbjeglice ni društveno ni ekonomski,
javlja se političko nezadovoljstvo, a pridošlice postaju sve više isfrustrirane
svojim nesretnim položajem.
Bilo kakvi koraci
koje učine kako bi izbacili tu frustraciju, pospješuju desno krilo populista i
to može dovesti do nasilja sa obje strane. Ukoliko bi se, u najgorem slučaju,
desio teroristički napad, posebno onaj koji bi na bilo koji način bio povezan
sa izbjeglicama, reakcija nacionalističkih populista bi mogla biti snažna i kao
takva utjecati na slabljenje samog tkiva Njemačkog društva.
Antiislamski elementi te reakcije mogli bi postati hrana za religijske
ekstremiste na Bliskom Istoku i podržati njihovu priču o neizbježnom
religijskom i civilizacijskom konfliktu.
Drugi scenario
pretvara izazov izbjeglica u još jedan uspjeh. Integracija izbjeglica se
nastavlja razumno brzo, Njemačka nastavlja svoj put moderne politike, socijalne
solidarnosti i ekonomskog razvoja. Na duge staze, izbjeglice bi ustvari mogle dati
snažan doprinos prosperitetu Njemačke.
Uprkos rastu
AFD-a, mnogo je razloga za optimizam. Početkom prošle godine, hiljade Njemaca
okupilo se na željezničkoj stanici i na ulicama kako bi ukazali dobrodošlicu prvim
grupama izbjeglica tokom njihovog dolaska. Širom zemlje, lokalne zajednice su
mobilisane s ciljem udomljavanja, podučavanja jezika i socijalnog usmjeravanja
izbjeglica koje nikada nisu iskusile nešto slično zdravom demokratskom društvu.
Desetine hiljada učenika su igrale ulogu „olakšavajućih partnera“ za izbjeglice
koje ne znaju njemački jezik i za mnoge od njih koji su stigli u njihovu državu
bez roditelja.
Da li će ovaj pristup opstati i dovesti do uspješne integracije, zavisi od obje
strane; kako Njemaca, tako i izbjeglica. Izbjeglice će morati prihvatiti
pravila njemačkog zakona, čak i ako im u nekim slučajevima ista nemaju smisla.
Obje strane, i pridošlice i Njemački građani će morati izbalansirati poštovanje
prema različitosti načina života i razumijeti činjenicu da se u sekularnoj
demokratiji, isti zakon primjenjuje za sve.
Ti zakoni moraju zaštititi privatni religijski i kulturni prostor za sve i ne
smiju dopustiti da se taj prostor koristi kao izgovor za kršenje osnovnih
ljudskih i demokratskih prava za svakog pojedinca. Mnogobrojna zajednica
postojećih imigranata može biti od pomoći u artikulisanju i implemetaciji tog
balansa, nesavršenog kakav je ponekad znao biti.
Uspješna
integracija izbjeglica će također zavisiti od ekonomskog rasta. Iako
demografski priliv može biti od velike koristi za Njemačku u budućnosti, on u
kratkom periodu predstavlja teret. Iz tog razloga, postoji potreba da se taj
teret podijeli između Evropskih zemalja, jednako kao i napori da se postigne
značajno usporavanje priliva izbjeglica, uz pridržavanje osnovnih ljudskh prava
za one koji bježe od sukoba i smrti.
Ako Njemačka
uspije integrirati izbjeglice, to će poslati snažnu poruku nihilistima i
ekstremstima širom svijeta. To bi pokazalo da uz snažnu ekonomiju, aktivno civilno
društvo i vladavinu sekularnog prava, religijske različitosti, kulturne tenzije
i izazovi tržišta rada mogu biti prevaziđeni. To je poruka koju svijet trenutno
treba više nego ikada.
(The Bosnia Times, ©Project Syndicate)






