Otkako su sredinom augusta preuzeli vlast u Afganistanu, talibani se bore za naklonost i priznanje međunarodne zajednice. No mnoge međunarodne veze Afganistana su prekinute što se u velikoj mjeri odražava na privredni i humanitarni sektor od čega pati i, ionako poljuljani, afganistanski sistem javnog zdravstva.
I prije dolaska talibana na vlast, afganistansko zdravstvo je funkcioniralo isključivo zahvaljujući obilnoj međunarodnoj pomoći. Upravitelji bolnica kažu kako su bez sredstava otkako su prestale uplate međunarodnih organizacija. Posljedica toga je izostanak plaća za zaposlene i nemogućnost nabavka lijekova.
Blokada, suša i pandemija
To na koži naravno osjete i pacijenti. „Moj otac je bolestan i doveo sam ga ovamo iz provincije Badakstan. No bolnice su zatvorene jer im nedostaje lijekova i osoblja”, kaže za DW jedan građanin koji je htio ostati anoniman.
Nakon dolaska talibana na vlast međunarodna zajednica ne samo da je povukla donacije nego je zamrznula i račune afganistanskih državnih institucija u inozemstvu. Samo je SAD zamrznula oko deset milijardi eura koje je Afganistanska središnja banka držala pohranjeno u ovoj zemlji. Isto je učinila i Svjetska banka.
Međunarodna pomoć je činila 40 posto BND-a i financirala je 80 posto budžeta.
Istodobno su zemlje pogodile dodatne katastrofe: pandemija koronavirusa i teške suše. Omikron varijanta i u Afganistanu skrbi za nagli porast broja zaraženih. „Ova zima je veliki izazov za Afganistan, pored pandemije prijeti i manjak hrane zbog katastrofalnih suša. I stabilnije zemlje od Afganistana se bore s opterećenjem koje je donijela pandemija. Situacija u ovoj zemlji je još dramatičnija”, kaže za DW Suraja Dalil, direktorica specijalnog programa Svjetske zdravstvene organizacije za temeljnu zdravstvenu njegu.
Apeli za pomoć
Martin Griffith, zamjenik glavnog sekretara ureda Ujedinjenih naroda za humanitarnu pomoć u izvanrednim situacijama, jenedavno apelirao na međunarodnu zajednicu da pokaže fleksibilnost kada je u pitanju protok pomoći prema Afganistanu, kako bi bile zadovoljene najosnovnije potrebe poput opskrbe zdravstvenom njegom ili energentima.
Proteklog vikenda ministri vanjskih poslova zemalja članica Organizacije islamske saradnje odobrili su hitnu pomoć za ublažavanje sve gore humanitarne situacije u Afganistanu. Ministri su istodobno pokrenuli pitanje odmrzavanja sredstava Afganistana u stranim bankama.
I nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je obećala da će ovog tjedna s međunarodnim partnerima razgovarati u svrhu poboljšanja humanitarne situacije u Afganistanu ukazujući na činjenicu da mnogi u ovoj zemlji gladuju te kako su se pojavile vijesti o tome da roditelji u međuvremenu prodaju kćeri kako bi došli do hrane.„Njemačka ne smije stanovnike Afganistana ostaviti na cjedilu. Ne smijemo dopustiti da hiljade djece umre zbog toga što mi ništa ne poduzimamo”, rekla je političarka stranke Zeleni.
Situacije sve gora
Abdul Bari Omar, zamjenik ministra zdravstva Afganistana kaže za DW da je zdravstvo pogođeno međunarodnim sankcijama. „Zima će biti veliki izazov za javno zdravstvo Afganistana”, rekao je talibanski političar.
On govori o 3,5 pothranjene djece u Afganistanu ukazujući na to da se radi o podacima prethodne vlade. „To se nije dogodilo posljednjih četiri mjeseca. Problem gladi smo naslijedili od prethodne vlade no mi se trudimo pronaći neko rješenje”, kaže Bari Omar i dodaj kako je problem nedostatka medicinskog materijala bio prisutan i prije dolaska talibana na vlast.
Predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije Dalil kaže kako Afganistan raspolaže učinkovitim informativnim zdravstvenim sustavom što je rezultat ulaganja posljednjeg godina. „Važno je da se ovaj sistem očuva”, rekla je Dalil.
Prošle sedmice Vijeće sigurnosti UN-a je prihvatilo jednu rezoluciju SAD-a koja bi trebala poboljšati humanitarnu situaciju u Afganistanu bez da sredstva budu dostupna talibanima.
(TBT)
