Talibansko osvajanje Kabula 15. augusta nije imalo posljedice samo na politiku i vladu Afganistana, već je i u velikoj mjeri uticalo na već osiromašenu ekonomiju zemlje. Iako se Afganistan i prije dolaska Talibana na vlast suočavao sa raširenim ekonomskim problemima, država čija je ekonomija zavisila od strane pomoći više je nego ikada zapala u krizu nakon što ju je zauzela međunarodno nepriznata grupa.
Pod novim okolnostima stanje države je u raspadu, dok UNICEF upozorava da je 14 miliona afganistanske djece u opasnosti da ostanu gladni, od čega bi milion njih moglo umrijeti od gladi. Tu su i dokazi da su afganistanski finansijski sistem i bankarski sistem plaćanja u krizi, i da će vjerovatno propasti. Povrh toga, nacionalna valuta je pala brzinom bez presedana. Vrijednost svakog SAD dolara je porastao do 95 Afganaca, što dovodi afganistansku nacionalnu valutu na najniži nivo njene vrijednosti u zadnje dvije decenije. Šta izaziva ovakav raspad?
Direktna uloga Washingtona u ekonomskoj krizi
Nesumnjivo je da bilo koji stabilan i efikasan ekonomski sistem zahtijeva discipliniranu i zdravu birokratsku strukturu. Američka okupacija Afganistana 2001. godine ne samo da nije dovela do izgradnje stabilnog birokratskog sistema, već je prouzrokovala fragmentaciju, korupciju i nered na različitim administrativnim nivoima u zemlji. U novoj situaciji pod talibanskom vladom, Washington nastavlja da igra razornu ulogu, slabeći afganistansku vladu i njenu birokratsku strukturu. Dogovori iza zatvorenih vrata između specijalnog izaslanika SAD za Afganistan Zalmaija Khalilzada, Pakistana i mreže Haqqani, kao frakcije Talibana koja zagovara pregovore, učinili su nemogućim formiranje inkluzivne vlade nakon zbacivanja vlade predsjednika Ašrafa Ghanija, dok su se raspali politički i birokratski sistem, kao i vojska. U takvim okolnostima, čini se nužnim da će afganistanski vladari morati raditi godinama kako bi uspostavili disciplinovan birokratski sistem.
Zamrznuti novac i sredstva pogoršavaju ekonomsku krizu
Drugi faktor koji pogoršava ekonomsku krizu u Afganistanu jeste zamrzavanje imovine države u inostranstvu nakon što su Talibani zauzeli Kabul. U trenutnoj situaciji nacionalna valuta propada, a rezerve u bankama su osiromašene. Da bi sačuvali vrijednost afganistanske valute, Talibani su zabranili transakcije u stranim valutama. Isto tako, prema podacima MMF-a, rezerve dolara u afganistanskim bankama opadaju; a ukoliko talibanska administracija ne uspije upumpati novac na tržište, državne banke bi se mogle zatvoriti.
U takvim okolnostima, Talibani su počeli raditi na tome da se oslobodi imovina u SAD i drugim zemljama. Oni također pokušavaju uvjeriti međunarodnu zajednicu da nastavi pružati finansijsku pomoć osiromašenom Kabulu. Privremeni ministar vanjskih poslova Talibana Amir Khan Mottaqi, u otvorenom pismu Kongresu SAD, zatražio je deblokiranje rezervi čvrste valute Afganistana, na što je odgovor bio negativan.
Washington je odgovorio na talibansko pismo upućeno Kongresu, upozoravajući da će presjeći svu pomoć ukoliko grupa bude koristila silu kako bi vladala Afganistanom. State Department traži inkluzivnu vladu, priznavanje ženskih prava uključujući i pravo na obrazovanje, te poštivanje manjina kao jedinu mogućnost da Talibani uspostave vezu sa vanjskim svijetom.
Kapije svjetske pomoći Afganistanu su zatvorene
Drugi veliki izazov sa kojim se Afganistan trenutno suočava, a koji se tiče gladi u ovoj zemlji, jeste zatvaranje koridora za dostavljanje međunarodne pomoći. Trenutno je kabulski aerodrom zatvoren. Međunarodna zajednica nije preuzela nikakve pozitivne korake prema priznavanju Talibana, što je pogoršalo posljedice manjka međunarodne pomoći Kabulu. Nesigurne i nepristupačne ceste za kamione koji prevoze hranu i humanitarnu pomoć većini sela, čine situaciju još gorom.
Očajno stanovništvo
Usred ovakvih teških ekonomskih uvjeta, uz odsustvo međunarodne volje za slanjem pomoći centralnoazijskoj državi, raste briga da će se povećati interes za uzgajanje opijumskog maka. Unatoč obećanju SAD-a da će uništiti ilegalni materijal za uzgoj u Afganistanu još od invazije na Afganistan 2001. godine, afganistanska ekonomija ostaje zavisna od plantaža opijuma i proizvodnje droge. Ankete pokazuju da se, u trenutnom škripcu, sve više ljudi odlučuje na proizvodnju opijuma kako bi izbjegli glad.
Proizvodnja opijuma cvjeta
Prema međunarodnim procjenama, Afganistan proizvodi oko 85% droge u svijetu. Oslanjanje na prodaju droge ima duboke korijene u historiji zemlje. Procjenjuje se da finansijski doprinos trgovine drogom za tekuću godinu iznosi od 1,8 do 2,7 miliona dolara, a očekuje se da će se finansijsko oslanjanje na trgovinu drogom nastaviti povećavati bez presedana.
(TBT, PISjournal)
