Ukoliko ste u posljednje vrijeme visili na društvenim mrežama ili bili na nekom sportskom događaju, sigurno su vas bombardirali porukama da treba piti više vode.
Influenceri sa sobom tegle velike flaše sa vodom, to im je novi aksesoar. Botovi na Twitteru podsjećaju nas da je vrijeme da se hidriramo. Neke flašice za višekratnu upotrebu imaju i ugravirane motivacione rečenice – “Sjeti se svog cilja”, “Nastavi piti”, “Skoro da si uspio” – ne bi li ohrabrili potrošnju vode.
Navodne koristi od velikog unosa vode u organizam obuhvataju i bolje pamćenje, i mentalno zdravlje, i više energije, i čistiju kožu. “Budi hidriran” je kao moderna verzija poruke “Budi dobro”.
Ali šta zapravo znači “budi hidriran”?
“Kada laici diskutiraju o dehidrataciji, oni misle na gubitak svake tečnosti”, kaže dr Joel Topf, nefrolog i asistent na predmetu kliničke medicine na Univerzitetu Ocland u Michigenu.
No ta interpretacija je “baš pretjerana”, dodaje Kelly En Hindman, istraživačica funkcije bubrega sa Univerziteta Alabame u Birmingemu.
Premda biti hidriran zaista jeste važno, objašnjava ona, pomisao da bi obična čaša vode mogla povoljno uticati na vaše zdravlje jednostavno nije istinita. Niti je tačno da većina ljudi hoda okolo nehidrirana, niti da bi trebalo da pijemo vodu cijelog dana, dodaje doktorka Hindman.
Utuvili su nam u glavu da je osam čaša vode od 2,5 decilitara dnevno magična količina koja odgovara svima, ali to je običan mit, navodi i Tamara Hew-Butler, naučnica koja se bavi vježbanjem i sportom na Univerzitetu Wayne State u Michigenu.
Jedinstveni faktori, kao što su kilaža, spoljašnja temperatura ili to koliko teško dišete ili se znojite zapravo određuju koliko vam je tečnosti potrebno, dodaje ona.
S medicinske tačke gledišta, objašnjava dr Topf, ključna mjera hidratacije je ravnoteža između elektrolita poput natrijuma i vode u organizmu. I ne morate da pijete čašu vode malo-malo da biste održavali tu ravnotežu.
Kad dehidrirate, koncentracija elektrolita u vašoj krvi se povećava, a tijelo signalizira lučenje hormona vasopresina, zaduženog za smanjivanje količine vode koja se ispušta u urin, kako biste mogli da je reapsorbirate u tijelo i da vratite ravnotežu, kaže dr Kelly En Hindman.
Uopće nije potrebno da se ti elektroliti obnavljaju pomoću sportskih pića ili drugih proizvoda. Većina ljudi dobija sasvim dovoljno elektrolita iz hrane, kaže dr Tamara Hew-Butler.
No ukoliko pijete više nego što vaši bubrezi mogu da obrade, elektroliti u vašoj krvi možda će se previše razrijediti i, u najblažem slučaju, osjećat ćete da nešto nije u redu. U najekstremnijim slučajevima, pijenje previše vode u kratkom periodu može dovesti do hiponatremije, ili “trovanja vodom”.
Godine 2007, jedna 28-godišnja žena preminula je od hiponatremije nakon što je navodno unijela u sebe skoro osam litara vode u tri sata, tokom takmičenja koje je organizirao jedan radio: ko može popiti više tečnosti a da ne mokri.
Najbolja mjera za hidriranje je ona najjednostavnija: pijte vodu kad ste žedni. Veoma je lahko.
(TBT, NYT)
