BUSINESS
Čim je počelo da se govori o tome da bi moglo da dođe do tog historijskog sporazuma, u srijedu 13. aprila, nafta je na svjetskom tržištu odmah skočila na 44 dolara po barelu
FOTO: (public)
Nakon gotovo dvogodišnjih žestokih sukoba Rusija i Saudijska Arabija postigle su, javljaju ruski i saudijski mediji, dogovor o zamrzavanju proizvodnje nafte na nivou januara ove godine.
Tako na svjetskom tržištu ponuda više neće biti veća od potražnje, što će dovesti do bržeg rasta cijena nafte. Sporazumom Moskve i Rijada završava se era veoma niskih cijena. U gotovo dvije godine cijene su pale sa 115 na ispod 30 dolara po barelu.
Čim je počelo da se govori o tome da bi moglo da dođe do tog historijskog sporazuma, u srijedu 13. aprila, nafta je na svjetskom tržištu odmah skočila na 44 dolara po barelu
Očekuje se da će u nedjelju 17. aprila na vandredno sazvanom sastanku u Dohi članice naftnog kartela OPEC-a – u kojemu su Alžir, Angola, Ekvador, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Venecuela – prihvatiti taj sporazum Rusije i Saudijske Arabije i postići definitivan dogovor o ograničenju proizvodnje. To će, predviđaju stručnjaci, već sljedećih dana podići cijenu nafte na 50 do 60 dolara po barelu.
Iako zemlje OPEC-a učestvuju u svjetskoj proizvodnji sa oko 30 posto i mada su se pojavili novi veliki proizvođači nafte poput Rusije, Brazila, Kanade, Meksika ili Norveške, taj kartel i dalje presudno utiče na formiranje cijena nafte.
Smanjenje proizvodnje
Saudijska Arabija donedavno se žestoko opirala svakoj ideji o smanjenju proizvodnje nafte jer se bojala da bi se u tom slučaju morala povući sa tržišta SAD-a, ali i nekih drugih, što bi iskoristili Iran i ostali proizvođači da se ubace na ta područja, posebno oni koji dobijaju naftu iz škriljca.
Osim toga Rijad je insistirao na niskoj cijeni nafte kako bi, nakon ukidanja naftnog embarga, obeshrabrio dolazak velikih količina iranske nafte na svjetsko tržište. Naime, Iran je zbog zabrane izvoza godinama gomilao velike količine nafte u svojim skladištima, pa bi tim količinama opasno ugrozio dominaciju Saudijske Arabije.
Saudijski obrt
Rijad je na kraju ipak pristao na smanjenje proizvodnje iako je dugo tvrdio da to neće prihvatiti sve dok i Iran ne pristane na zamrzavanje proizvodnje. Iako se Teheran za sada nije izjasnio o tom dogovoru, Rijad je prihvatio ruski prijedlog o smanjenju proizvodnje jer se zbog niske cijene nafte našao u velikim ekonomskim problemima.
Zbog toga Saudijska Arabija bila prisiljena da najavi prodaju dijela najvrednije svjetske naftne kompanije Armako. Do marta ove godine Saudijci su na podmirivanje budžetskih troškova i održavanja fiksnog kursa rijala potrošili oko 150 milijardi iz dolarskih rezervi.
Ruski pritisak
Rusija je pak pritiskala Saudijce zbog toga što je sama zapala u ozbiljne finansijske i ekonomske probleme: rublja je izgubila na vrijednosti više od 60 posto, a devizne i zlatne rezerve spale su na oko 300 milijardi dolara.
Pad cijena nafte za samo jedan dolar po toni smanjuje godišnji prihod ruskih naftnih kompanija i za dvije milijarde dolara. Kada se tomu pridodaju još i sankcije koje su SAD i EU uvele protiv Rusije, onda ne čudi što se Moskva našla u neizdrživim privrednim problemima.
Inače, Rusija i Saudijska Arabija bile su na suprostavljenim stranama i u ratu u Siriji. Moskva podržava režima Bašara al Asada u čemu ju podupiru Teheran i Peking, dok iza Saudijaca stoji Vašington. Zbog toga se vjeruje da bi sporazuma Moskve i Rijada o nafti mogao ubrzati pregovore o završetku rata u Siriji.
Gubitak od 600 milijardi dolara
Uz Rusiju, niska cijena nafte ugrozila je ekonomije Kanade, Meksika, Brazila, Nigerije, Alžira, Kazahstana, Bjelorusije, Venecuele, proizvodnju u Sjevernom moru i Meksičkom zalivu, kao i u Sjevernoj Dakoti, Oklahomi, Teksasu…
Naftna industrija u svetu izgubila je zbog niskih cijena gotovo 600 milijardi dolara, ugašeno je više od 200.000 radnih mjesta, otkazane su investicije u 46 velikih projekta vrijedne oko 200 milijardi dolara koje je trebalo da osiguraju poizvodnju od oko 20 milijardi barela nove nafte.
(The Bosnia Times, telegram.hr)
