„Jason Lilley bio je Marinac Napadač snaga za specijalne operacije koji je učestvovao u više bitaka u Iraku i Avganistanu tokom najdužeg američkog rata.
Dok Lilley (41) razmišlja o odluci predsjednika Joea Bidena da 31. augusta okonča američku vojnu misiju u Afganistanu, on izražava ljubav prema svojoj zemlji, ali gađenje prema njenim političarima i zgražanje zbog rasipane krvi i novca. Drugovi su ubijeni i osakaćeni u ratovima za koje kaže da ih nije moguće dobiti, zbog čega je preispitao svoju zemlju i svoj život.
“Sto posto smo izgubili rat”, rekao je Lilley. “Cijela poenta bila je riješiti se talibana, a mi to nismo ostvarili. Talibani će ponovo preuzeti Afganistan.”
Biden kaže da avganistanski narod mora sam odlučiti o svojoj budućnosti i da Amerika ne bi trebala žrtvovati još jednu generaciju u ratu koji ne može dobiti.
Napadi Al Qaede na Ameriku 11. septembra izazvali su gotovo 20-godišnji sukob koji je doveo do smrti više od 3.500 američkih i savezničkih vojnih , smrti više od 47.000 avganistanskih civila, ubijanja najmanje 66.000 avganistanskih vojnika i preko 2.7 miliona Afganistanaca koji su pobjegli iz države, prema nestranačkom projektu Troškovi rata na Univerzitetu Brown.
“Je li to vrijedilo? To je veliko pitanje”, rekao je Lilley, koji je bio na prvim linijama američkog globalnog rata protiv terorizma u Iraku i Afganistanu gotovo 16 godina.
Rekao je da je vjerovao da su trupe bile raspoređene da bi se porazio neprijatelj, stimulirala ekonomiju i pomognut Afganistan u cjelini. Nisu uspjeli, rekao je.
“Mislim da jedan život nije vrijedio s obje strane”, rekao je Lilley dok je u intervjuu u svom domu u Garden Groveu, jugoistočno od Los Angelesa, opisivao svoju usluge i svoju perspektivu.
Lilley nije sam razmišljajući o povlačenju SAD-a nakon gotovo 20 godina rata. Mnogi Amerikanci jesu. Perspektive Lilley i drugih veterana mogu pomoći u informiranju zemlje o troškovima ulaska u rat i lekcijama iz Avganistana.
Lilleyjeva mišljenja su samo njegova, dok neki veterani misle drugačije, baš kao što Amerikanci generalno imaju različite procjene o ratu koji je poboljšao ženska prava i 2011. doveo do toga da je američka specijalna jednica SEALS ubila lidera Al Kaide Osamu bin Ladena u Pakistanu.
‘VIETSTAN’
Bidenovo povlačenje ima dvostranačku podršku. Anketa agencije Reuters / Ipsos od 12. do 13. jula pokazala je da samo oko tri od 10 demokrata i četiri od 10 republikanaca smatraju da bi vojska trebala ostati.
Lilley i drugi marinci koji su služili u Afganistanu i koji su razgovarali s Reutersom uspoređivali su to sa sukobom u Vijetnamu. Kažu da oba rata nisu imala jasan cilj, bili su zaduženi sa više američkih predsjednika i žestoki i neuniformirani neprijatelj.
Dio mreže za podršku Lilley je Jordan Laird (34), bivši snajperski izviđač marinaca koji je opisao završavanje borbenih tura u Iraku i Afganistanu, koje su Laird i drugi nazvali “Vijetstan”.
“Vi dublje razumijete nevolje vijetnamskih veterinara koji su se kući vratili izgubljenih udova i koji su potpuno prebačeni na jednu stranu”, rekao je Laird, koji sada vodi kampanju za poboljšanje veteranske njege. Služio je u dolini Sangin u provinciji Helmand, jednom od najžešćih sukoba u dijelovima Afganistana, od oktobra 2010. do aprila 2011. U prva tri mjeseca, rekao je, u akciji je ubijeno 25 pripadnika Lairdove jedinice, a više od 200 ranjeno . Njegov najbolji prijatelj je na rukama iskrvario.
Dok je bio u Avganistanu, Lilley je rekao da je shvatio zašto su ga historičari nazvali “grobljem imperija”.
Britanija je dva puta napala Afganistan u 19. stoljeću i tamo pretrpjela jedan od svojih najgorih vojnih poraza 1842. godine. Sovjetski Savez okupirao je Afganistan od 1979. do 1989. godine, nakon čega je 15 000 vojnika ubijeno, a desetine hiljada ranjeno.
Lilley kaže da su ga posebno razočarala američka vojna pravila o angažmanu u Afganistanu. Na primjer, on i druge jedinice nisu smjeli vršiti noćne napade na Talibane.
“Marinci nisu dizajnirani za ljubljenje beba i izdavanje letaka. Mi smo tu da iskorijenimo. Ne možemo oboje. Tako smo pokušali i nismo uspjeli”, rekla je Lilley.
Američki mornarički korpus uputio je Reuters američkom Centralnom zapovjedništvu (CENTCOM), vojnom zapovjedništvu zaduženom za ratove u Afganistanu i Iraku, na pitanje o Lilleyevom komentaru.
U e-poruci CENTCOM nije imao komentara na Lilleyine kritike.
Prekretnica u razmišljanjima Lilleyja dogodila se kad mu je talibanski zatvorenik rekao da će talibani pričekati Sjedinjene Države i znati da će Amerikanci izgubiti vjeru u rat, baš kao i Sovjeti.
“To je bilo 2009. Evo nas 2021. godine i bio je u pravu”, rekao je Lilley. “Zašto smo izgubili momke? Zašto?”
POVRATAK IZ AFGANISTANA
Vraćajući se s ratiđta, Lilley, fizički anbildan i tetoviran, rekao je da nekoliko godina nije mogao ni gledati američku zastavu jer se osjećao toliko ljut da je njegova zemlja njega i njegove kolege poslala u rat bez pobjede. Kaže da je posjetio nekoliko savjetnika za mentalno zdravlje, ali njegova najveća mreža podrške su kolege veterani.
Lilley je potpredsjednik Fondacije ratnika kolutova kojom upravljaju veterani, a koja daje veteranima priliku da se odvoje od borbi za ponovno prilagođavanje civilnom životu vodeći ih na ribolovne izlete.
Rekao je da je razočaran što Sjedinjene Države izgleda nisu naučile lekcije iz Vijetnama, gdje je 58.000 američkih vojnika ubijeno u ratu koji nije uspio zaustaviti komunistički sjeverni Vijetnam koji je zauzeo čitav vijetnamski poluotok.
“Trebali bismo izbjegavati rat po svaku cijenu”, rekao je Lilley. “Ne žurite u reket rata, u mašinu za zarađivanje novca, ugovore. Mnogi su ljudi zaradili puno novca na ovome.”
Rekao je da su mu trebale godine da se oslobodi bijesa.
“Znao sam u šta se upuštam jer sam odrastao gledajući Ramba. Htio sam počastiti svoju porodicu u smislu u kojem se moj djed borio u Drugom svjetskom ratu, htio sam ići tim istim putem i raditi nesebičnu stvar, ali to se brzo pretvara u stvarnost. “
Još jedan od Lilleyevih veteranskih prijatelja iz Iraka i Afganistana je Tristan Wimmer, također snajperski marinski izviđač. Wimmerov brat Kiernan, također pomorski veteran, umro je od samoubojstva 2015. godine nakon što je zadobio traumatičnu ozljedu mozga u Iraku prije raspoređivanja u Afganistan.
Wimmer (37) sada vodi “22 skoka”, održavajući događaje za prikupljanje sredstava na kojima izvrši 22 skoka padobranske baze u danu kako bi podigao svijest o pošasti veteranskog samoubojstva. Odjel za boračka pitanja (VA) procijenio je 2012. godine da 22 američka veterana svakodnevno umiru od samoubojstva.
Glasnogovornik VA rekao je putem e-pošte da je odjel posvećen fizičkom i mentalnom zdravlju bivših veterana. Ovo započinje programom nazvanim VA Solid Start (VASS), koji osigurava da su svi veterani koji se vraćaju u civilni život svjesni i da imaju pristup nizu pomoći i pogodnosti. S njima se stupa u kontakt tri puta tokom prve godine vojnog staža.
Pomoć u okviru VASS-a prilagođena je individualnim potrebama veterana i uključuje pristup mentalnoj zdravstvenoj zaštiti i resursima za ublažavanje stresa tokom tranzicije u civilni život.
Wimmer je rekao za Afganistan: “Bilo kojim metričkim pokazateljem koji ste odlučili izmjeriti, bio je to besplodan napor. Osloboditi se Al Kaide ili Talibana – nismo uspjeli. Uspostaviti mir i prosperitet afganistanskog naroda? Nismo uspjeli .
“U tom procesu žrtvovali smo puno bogatstva, žrtvovali smo puno vremena, žrtvovali smo puno života, ne samo američkih, već i koalicijskih, posebno avganistanskih života, da bismo se udaljili u osnovi postigavši ne puno. To je stvarno teška stvar za stomak. “
(TBT, Mediji)