RELIGIJA
“Vjerna Bogu i svetoj Kristovoj Crkvi izvršit
će naša Hrvatska onu uzvišenu misiju, koju zemaljska domovina imade da vrši u
promicanju nadnaravnih dobara svojih članova”, podsjetio je kardinal Bozanić na
Stepinčevu okružnicu
FOTO: Bozanić (hrt.hr)
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić
istaknuo je na blagdan Pepelnice i Stepinčeva u srijedu kako su se osporavanja
blaženoga Alojzija Stepinca prebacila u političko područje te da se prigovori
žele svesti na njegovo stajalište, koje mu se pripisuje kao grijeh, a to je
zagovaranje prava hrvatskoga naroda na vlastitu državu i očitovanja koja su
povezana s njegovom radošću da bi Hrvatska bila u prilici stvoriti svoj državni
okvir, u kojemu bi se na kršćanskim načelima mogle graditi istinske
vrijednosti.
“Nismo jedanput čuli kako se prigovara
sadržaju njegove Okružnice kleru Zagrebačke nadbiskupije prigodom osnivanja
Države Hrvatske, od 28. marta 1941. godine”, podsjetio je kardinal predvodeći
svetu misu na blagdan Pepelnice i Stepinčeva u srijedu navečer u Zagrebačkoj
katedrali. Upitao je jesmo li uistinu upoznati s onim što u Okružnici piše, ili
se čak više i ne usudimo zaviriti u taj dokument, jer bi svako tko traži
istinu već unaprijed, “po kratkom postupku”, bio osuđen.
Naglasio je kako u toj Okružnici nadbiskup
Stepinac ne veliča stranačku vlast, politički režim niti želi državu koja
zagovara zločine.
Istaknuo je Stepinčeve riječi u kojima moli i
poziva kler “da svim silama nastoje i rade oko toga, da naša Hrvatska bude Božja
zemlja, jer će samo kao takva moći izvršiti dvije bitne zadaće, koje kao država
imade da izvrši u korist svojih članova”.
“Vjerna Bogu i svetoj Kristovoj Crkvi izvršit
će naša Hrvatska onu uzvišenu misiju, koju zemaljska domovina imade da vrši u
promicanju nadnaravnih dobara svojih članova”, podsjetio je kardinal Bozanić na
Stepinčevu okružnicu dodavši također kako će “vjerna Bogu i Crkvi pokazati da
vjeruje, da je konačni cilj svega ljudskog teženja vječnost, gdje se nalazi
prava vječna domovina.
Cijeneći i zaštićujući vjerske i moralne
vrednote, pokazat će da vjeruje da je zemaljska domovina samo onda prava majka
kad nam sklapa ruke i uči nas ‘dati Bogu Božje’, te da je samo onda istinska
skrbnica našeg života, kad nam korake upućuje na staze, koje vode u visinu i
kad uklanja smutnje od duša, koje je Bog stvorio za sebe, upozorio je Bozanić
na Stepinčevu poruku.
Dodao je i njegove riječi kako će “vjerna Bogu
i Crkvi naša Hrvatska ne samo ispuniti svoju dužnost prema unapređivanju
nadnaravnih dobara hrvatskog naroda, nego će tako postaviti i najčvršće temelje
i zdravog razvitka zemaljskih narodnih vrednota i svoje državne slobode i
čvrstoće.
Naglasio je i njegovu poruku kako “moramo
stoga smatrati svojom najvećom dužnošću, da u ovim sudbonosim časovima u
povijesti hrvatskoga naroda dubokim pogledom u vječnost produhovimo čitavo naše
narodno biće” te da “moramo svuda upozoravati i učiti, da sveti zanos i
plemenito oduševljenje u izgrađivanju temelja mlade Države Hrvatske bude nadahnut
strahom Božjim i ljubavlju za Božji zakon i njegove zapovijedi, jer će samo na
Božjem zakonu, a ne na lažnim načelima ovoga svijeta Država Hrvatska moći biti
izgrađena na čvrstom temelju”.
Pitamo se ima li u tim rečenicama išta što
danas ne možemo poduprijeti i potpisati, istaknuo je upitavši “zamjera li se
Nadbiskupu što je i u njemu ‘življe zakucalo srce’, što je očitovao ‘ljubav
prema vlastitomu narodu’, što piše kao ‘sin hrvatskoga naroda’.
Ili mu se zamjera to što je vjernike pozvao da
mole za državne poglavare, kao da se to nije činilo i ranije i kasnije, i kao
da se to ne čini i danas, naglasio je kardinal Bozanić i dodao koliko su
dosljedne bile te njegove riječi pokazuje činjenica da je nakon samo dvije sedmice
(14. maja 1941.), istog časa kad je primio vijest, smatrao svojom biskupskom
dužnošću podići glas, snažno prosvjedujući Poglavniku protiv strijeljanja u
Glini.
Ocijenio je kako je tako govorio onaj koji
nije bio dionik neke stranačke vlasti, ni određenog režima, niti je bio
odgovoran za konkretnu politiku. “Blaženi Alojzije je hrabro i neustrašivo u
teškim vremenima rata i diktatura prokazivao zlo bez obzira odakle je dolazilo,
rekao je dodavši kako je zbog toga bio nepoćudan svim vlastima koje su se
izmjenjivale na ovim prostorima.
Smatra kako je proročki govorio tokom rata,
baš kao što je još krajem tridesetih upozoravao na ideologije komunizma i
nacizma, na nepravde državnih uređenja koja nisu poštivala Boga ni čovjeka.
“Danas često čujemo da se mi, Hrvati, trebamo
suočiti sa svojom prošlošću”, napomenuo je dodavši kako ima onih koji našu
slobodu i narodni ponos žele zatamniti vraćajući nas u historiju, iskrivljujući
istinu o njoj.
Pozivajući nas da se ‘suočimo s vlastitom
poviješću’, kardinal smatra kako žele zapravo reći da naša povijest govori
protiv nas.
Ustvrdio je kako ima i onih koji, bježeći od
istine historije i od vlastite prošlosti, kažu da se trebamo “okrenuti
budućnosti” te dodao kako oni žele sakriti istinu, zanijekati nepravde,
prešutjeti vlastitu prošlost, jer se danas predstavljaju tobožnjim mirotvorcima
i pravednicima, pokušavajući graditi neki novi kozmopolitizam, bez oslonca na historiju.
Po kardinalovim riječima i jedni i drugi
dijele isti cilj, dobro razvidan. “Budućnost se ne može graditi na zaboravu,
kao što i nade nema ondje gdje nema zahvalnoga sjećanja i spremnosti za
opraštanje”, istaknuo je dodavši kako se “smjelost i jasnoća pogleda u
budućnost oslanja na snagu sjećanja u kojemu, u nepovrijeđenosti istine, nosimo
i svoje vrline i svoje mane, i svoje pobjede i svoje poraze”.
Ocijenio je kako nas blaženi Alojzije uči kako
se odgovorno i u istini odnositi prema vlastitoj povijesti. “Istina ne trpi
preuveličavanja ni otklanjanja povijesnih činjenica, ne podnosi mit i ne daje
prostora iskrivljivanju povijesti u svrhu ostvarivanja nekih novih ciljeva”,
rekao je Bozanić dodavši kako je zato blaženi Alojzije orijentir našeg
suočavanja s prošlošću i radosna nada naše budućnosti.
Poručio je kako su okolnosti koje su vezane uz
proces kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca novi poticaj da se svijetu
očituje taj divan sklad, i iz evanđeoske skrovitosti na vidjelo iznesu plodovi
njegove svetosti.
Svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali nazočili
su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik
Hrvatskoga sabora Željko Reiner i članovi Vlade.
(The Bosnia Times, Nacional)
