“Vjerujemo kako neuspjeh Švedske u dovođenju švedskih žena i djece iz kampova na sjeveroistoku Sirije krši njihova ljudska prava. Kao predstavnici tih žena i djece u kampu Roj, žalimo se Evropskom sudu i tvrdimo da Švedska ima obavezu u pogledu ljudskih prava vratiti ih u njihove domove, u Švedsku”, napisao je šef njihovog pravnog tima Percy Bratt u pravnom listu Dagens Juridik, nazivajući njihovu situaciju “opasnom po život”.
Pravna ekipa opisala je uvjete u logorima al-Hol i Roj na sjeveroistoku Sirije kao “nehumane”, navodeći kao razloge tjelesno i seksualno nasilje, nedostatak osnovnih prehrambenih proizvoda, loše sanitarne uvjete i neadekvatnu zdravstvenu njegu, pozivajući se na posebnog izaslanika UN-a Fionnuala Ni Aolaina, koji je takve uvijete poistovjetio s mučenjem.
Ujedinjeni narodi ranije su tvrdili kako Švedska ima obvezu u pogledu ljudskih prava prikupljati bivše džihadiste sa švedskim putovnicama, a Bratt se sada nada da će vlada to učiniti dragovoljno.
“Nadamo se da će se Švedska uskoro odazvati pozivu UN-a te da će preuzeti odgovornost i pomoći tim ljudima kako bi se oni mogli vratiti u Švedsku. Švedske žene i djeca u logorima u potpunosti ovise o intervenciji švedske države kako bi ih spasili od užasne situacije u kojoj jesu”, napisao je Bratt.
Pravni je tim naglasio kako Ministarstvo vanjskih poslova niti aktivno radi niti je zainteresirano za pomoć tim ženama, kako bi se one mogle vratiti u Švedsku. Suprotno tome, naglašava se, nekoliko europskih država udovoljilo je zahtjevima UN-a i zahtjevima kurdske administracije. Primjerice, Njemačka i Finska učinile su to tek u decembru 2020. godine, naglasio je.
S obzirom na to da dijete koje ima roditelja sa švedskim državljanstvom automatski postaje i švedski državljanin, bez obzira gdje se u svijetu rodilo, Švedska je nekoliko puta pokušala vratiti svoju djecu iz kampova u Siriji. Ono što je najvažnije, u proljeće 2019., kada je sedmero djece poznatog regrutera Daesha, Michaela Skråma, odvedeno natrag u Švedsku, što je potaknulo raspravu i među političarima i među širom javnošću.
Veliki dio djece u kampovima rođen je nakon što su se njihove majke pridružile Daešu. Neke su se žene u međuvremenu udale ili osnovale nove obitelji nakon što su im ubijeni bivši muževi. To je švedskim vlastima dodatno otežalo zadatak u točnom određivanju koja djeca imaju švedsko državljanstvo.
Sudbina “Daesh mladenki” i njihovih potomaka ostaje osjetljivo pitanje u mnogim europskim zemljama. Ono je čak i rezultiralo kolapsom političkih saveza, jer je norveška Napredna stranka napustila vladu nakon kontroverzne odluke o repatrijaciji bivše Daeshove mladenke.
U vrijeme Daeshovog takozvanog “kalifata” 300 islamista napustilo je Švedsku kako bi se pridružilo cilju džihadista na Bliskom istoku. Iako se otprilike polovica njih već vratila, Švedska je bila notorno propusna o pitanju sankcioniranja povratnika za zločine koje su činili kao pripadnici Daesha. Zbog velikog tereta dokazivanja, optužbe se rijetko podnose. Umjesto toga, Švedska se oslanja na razne programe “deradikalizacije” koji uključuju savjetovanje i pomoć.
(TBT)
