Otkriće bi moglo pomoći u objašnjavanju preokreta američko-izraelske saradnje protiv Irana krajem 2000-ih, kao i pružanje dubljeg konteksta ubistvu vodećeg iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadeha, čija smrt tek treba da se rasvijetli.
Izraelski mediji objavili su izvještaje u kojima se tvrdi da je bivši izraelski premijer Ehud Olmert imao tajni snimak Fahrizadeha kako govori o izgradnji nuklearnog oružja. Olmert tvrdi da je snimak iskoristio 2008. godine da bi pridobio veću saradnju SAD od tadašnjeg američkog predsjednika Georgea W. Busha.
Prema izvještaju izraelskih medija, na osnovu sjećanja niza obavještajnih zvaničnika visokog nivoa i Ehuda Baraka, koji je u to vrijeme služio kao Olmertov ministar odbrane, Olmert je Bushu pustio snimak tokom posjete Izraela u maju 2008. godine tokom proslave 60. godišnjice osnivanja zemlje.
Navodno se toliko plašio otkrivanja izvora snimka da je odbio puštanje dok je bilo ko bio u blizini, čak i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, Stephen Hadley, koji je pratio Busha na putovanju.
Prema izvještaju, moglo se čuti Fahrizadeha kako iznosi detalje o razvoju iranskog nuklearnog oružja. Izvještaj, međutim, citira samo odabrane fraze, bez upotrebe riječi „nuklearno“. Naučnik se žali da mu vlada ne obezbjeđuje dovoljno sredstava za obavljanje njegovog posla.
S jedne strane, Fahrizadeh kaže, u očiglednoj referenci na svoje pretpostavljene, „oni žele pet bojevih glava“, ali s druge strane, „ne daju mi da radim“.
Žaleći se na neprimjereni pritisak svojih pretpostavljenih, Fahrizadeh na perzijskom kaže: „Oni žele pet bojevih glava“, kasnije izjavivši da „ne daju mi da radim“.
Iako je Barak tvrdio da je Olmert snimku dostavio kao dokaz ozbiljnosti iranskog programa nuklearnog naoružanja, Fahrizadeh ni u jednom navodu ne koristi riječ „nuklearno“.
Otkrivenje je Busha navodno dirnulo toliko da je pristao da podijeli obavještajne podatke sa Tel Avivom o iranskim nuklearnim aktivnostima, pa je čak pristao i na zajedničke operacije protiv Irana koje su kasnije uključivale i sajber napad Stuknet. Međutim, zaustavio je pružanje Tel Avivu potrebnog oružja za napad na iranske istraživačke objekte, uključujući kupovinu bunkerskih bombi za koje je Barak pritiskao Busha i Hadleyja ranije na njihovom sastanku.
Dvadeset i sedam godina ranije, 1981. godine, Izrael je dokazao svoju spremnost da izvrši vojne udare na zemlje sa kojima nije bio u ratu kako bi zaustavio njihov program nuklearnog naoružanja. Vazdušni napad Operacije Babilon 9. juna pokazao je kako se grupa izraelskih lovaca-bombardera F-16 neotkrivena ušuljala u Irak i bombardovala irački nuklearni reaktor Osirak ispred Bagdada, za koji je Izrael tvrdio da se koristi za proizvodnju plutonijuma za nuklearnu bombu. Ironično je da je iranska letjelica pogodila istu elektranu nekoliko mjeseci ranije, ali nije uspjela da je onesposobi.
Operacija je uspostavila ono što je postalo poznato kao Begin Doctrine, po Menachemu Beginu, izraelskom premijeru koji je naredio udar.
Izrael je tada počeo da vrši preventivne udare na države u regionu sa programima nuklearnog naoružanja.
„Ni u kom slučaju nećemo dozvoliti neprijatelju da razvije oružje za masovno uništavanje protiv izraelskog naroda“, rekao je tada Begin.
„Branit ćemo izraelske građane na vrijeme i svim sredstvima koja su nam na raspolaganju.“
U intervjuu prije dvije godine, Olmert je rekao izraelskom emiteru da je Fahrizadeh ostao legitimna meta, izgleda da se hvali snimkom i da ima krticu blisku naučniku.
„Poznajem Fahrizadeha dobro. Ne zna koliko ga dobro znam. Da sam ga sreo na ulicama, najvjerovatnije bih ga prepoznao“, rekao je 2018. godine. „On nema imunitet, nije imao imunitet i mislim da neće imati imunitet.“
Na Fahrizadeha je izvršen atentat 27. novembra u dramatičnoj zasjedi na autoputu izvan Teherana. Napadači su navodno koristili automobil bombu i robotske mitraljeze za napad na automobil naučnika. Nijedna nacija ili grupa nisu preuzele odgovornost za operaciju.
(TBT, Mediji)
