PROFIL
Kad je Mohamed bin Salman imao 12 godina, išao je na sastanke s ocem Salmanom, tadašnjim guvernerom saudijske provincije Al Rijad. 17 godina poslije, sa svega 29, on je postao najmlađi ministar odbrane na svijetu, te je svoju domovinu gurnuo u brutalni rat s Jemenom
FOTO: Bin Salman (AP)
Princ Mohamed je bio još tinejdžer kad je počeo da trguje dionicama i imovinom, a kad bi naletio na neki problem, otac bi mu pomogao da sve riješi bez puno muke. Za razliku od svoje starije polubraće, MbS (kako ga zovu), nije se školovao u inostranstvu, nego je odlučio ostati u Riyadhu gde je pohađao King Saudi fakultet i gdje je diplomirao pravo.
Kolege su ga smatrale ozbiljnim mladim muškarcem koji nije pušio, pio ni bančio.
2011. godine, otac mu je postao zamjenik prijestolonasljednika, pa je osigurao Ministarstvo odbrane ogromnim budžetom i unosnim ugovorima o nabavci oružja. MbS, kao privatni savjetnik, vodio je kraljevski dvor odlučnom rukom nakon što je njegov otac imenovan princem 2012. godine.
Princ Mohamed je uvijek bio uz oca koji svog miljenika nije ispuštao iz vida dok se penjao na ljestvici hijerarhije. Unutar saudijske religijske i poslovne elite postalo je nepisano pravilo da se do oca može doći jedino preko sina.
Kritičari tvrde da je imao puno sreće, iako je moć, a ne novac, ono što mladog princa tjera napred.
Kad je Salman naslijedio prijestol u 2015. godine, već se u velikoj mjeri oslanjao na sina. 79-godišnji kralj navodno boluje od demencije i može se koncentrirati na bilo šta tek nekoliko sati dnevno. Zato MbS ustvari upravlja kraljevstvom.
A njegova se moć dramatično povećala u prvih nekoliko mjeseci Salmanove vladavine. Princ Mohamed je postavljen na mjesto ministra odbrane, na čelo Armacoa – nacionalne elektroprivredne kompanije, postao je šef novog moćnog državnog tijela – Savjet za ekonomiju i razvoj poslova – koje nadgleda sva ministarstva, te upravlja svim javnim fondovima.
MbS je zamjenik princa, ali je osigurao nadmoć nad svojim rivalom Mohamedom bin Najefom – koji je zasad glavni princ i ministar unutrašnjih poslova.
S obzirom da nema živaca za birokratiju, MbS je ubrzo ostavio veliki trag zahtijevajući da ministarstva svaki mjesec dostavljaju podatke o svojoj uspješnosti, što je dosad nečuveno u ekonomskom sistemu koji je vođen pokroviteljstvom i korupcijom.
FOTO: Bin Salman (Reuters)
Njegove iznenadne, nenajavljene posjete ministarstvima, prilikom čega zahtjeva uvid u knjigovodstvo, postali su legendarni, te su mladi Saudijci počeli marljivo raditi.
“On je izrazito popularan među mladima. Naporno radi, planira ekonomske reforme i otvoren je prema njima. On razumije mlade”, izjavio je jedan poslovni čovjek.
A mišljenje mladih je itekako bitno, budući da je 70 % stanovništva mlađe od 30 godina, te je visoka nezaposlenost (procjenjuje se da je između 20 i 25 %).
Krenuo dedinim stopama
Ali zbog istog elana s kojim se bacio na ekonomske reforme, poveo je i Saudijsku Arabiju u gadan rat u susjedni Jemen. Prošlog marta, lansirao je vazdušnu kampanju protiv pobunjeničkih snaga koje su istjerale predsjednika Abda Rabuha Mansura Hadija iz zemlje.
Decenije saudijskog opreza bačena su u vjetar kad je MbS odlučio da povede zemlju u operaciju “Odlučujuća oluja”.
Vjerovatno mu se u datom trenutku to činilo kao dobra zamisao: mladi, ambiciozni sin starog kralja vodi narod u rat protiv pobunjenika u problematično susjedstvo na sjeveru. A ako uzmemo u obzir činjenicu da pobunjenike podržava Iran, veliki protivnik Saudijske Arabije, to samo čitavu akciju čini puno privlačnijom.
Saudijska vojska je puna novog, milijardi dolara vrijednog oružja, a MbS je poželio da pokaže i svojim pristalicama i neprijateljima koliko vrijedi. Njegov plan je bio brzo donijeti pobjedu, kako bi potvrdio status vojnog vođe i smjestio se na isto mjesto na ljestvici na kojem se nalazi i njegov poznati deda – Ibn Saud, veliki ratnik i osnivač moderne Saudijske Arabije.
Ali MbS je s druge strane ignorirao činjenicu da su Houthi bili dobra zaštita od stvarne prijetnje: Al Qaede na arapskom poluotoku. Također je zaboravio da su uporni Houti neugodno porazili Saudijce u graničnom ratu nekoliko godina ranije.
Tako ni ovaj rat nije bio brz i unapred dobijen, jer već traje skoro godinu dana, te zbog njega najviše pate građani Jemena. U intenzivnim vazdušnim napadima najviše je stradala infrastruktura zemlje, dok Houti i dalje kontrolišu glavni grad i veći dio sjevera zemlje.
Iako je princ napravio sjajne pomake u ekonomiji i svakako mu se treba odati dužno priznanje za to, njegova želja da se uputi u rat s Iranom mnoge ne raduje.
Kad je Mbs najavio formiranje Savjeta od 34 muslimanske nacije, kako bi se borili protiv terorizma, nije trebalo biti previše upućen u ondašnja zbivanja kako biste shvatili da cilja na Iran.
Isto tako, nakon ubistva šijistkog klerika Nimr al-Nimra, počela je da bukti vatra nezadovoljstva u Iranu, gdje su građani tražili zatvaranje saudijske ambasade, pa su Saudijci brzo povukli svoje ambasadore. Navodno bombardiranje iranske ambasade u Jemenu, dodatno je pogoršalo situaciju, piše Independent.
Drugim riječima, ne čini se nemoguće da bi ovaj mladi muškarac, na tragu dedine hrabrosti i snage, mogao stvarno pokrenuti novi veliki međudržavni rat u regiji koja je ionako već iscrpljena raznim sektaškim ratovima, što je misao koja mnoge – s razlogom – uznemiruje.
(The Bosnia Times)
