SPECIAL
Nezabilježeno je u historiji američke tajne službe CIA da
načini takav presedan time što će Haškom tribunalu poslati povjerljiv dokument
garantujući za Jovicu Stanišića kako bi mu pomogla da dobije prijevremeni
otpust iz pritvora u Scheveningenu
FOTO: Milošević, Stanišić (DW)
Zahvaljujući američkoj štampi, javnost je saznala da je
Stanišić osam godina bio glavni čovjek CIA-e u Beogradu. U članku „Los Angeles
Timesa“, napisanom 2009. na osnovu brojnih intervjua agenata CIA-e, uz
saglasnost agencije, što je za ovu tajnu službu krajnje neočekivano, navodi se
kako je CIA Hagu dostavila tajni dokument iz koga je proizašlo da je Stanišić
radio za američku obavještajnu agenciju, „pomažući napore da se u regionu
sklopi mir”, kao i da za svoje „usluge” nikad nije primio nijedan dolar od
Amerikanaca.
To je dovelo do brojnih spekulacija da je CIA zapravo bila
zaslužna za oslobađanje Jovice Stanišića i Franka Simatovića Frenkija iz
pritvora u Hagu. Čini se da je CIA tim potezom Jovici Stanišiću vratila dug.
Greg Miller, novinar koji je ovo objelodanio, i sam je bio
iznenađen informacijama koje je dobio. Godinama je pratio rad CIA i izjavio je
da mu se u karijeri nije desilo da agenti te tajne službe budu tako otvoreni
kao u ovom slučaju.
„U noći kada su travnjaci prazni i lampe duž pješačkih staza
jedini izvor svjetlosti, Topčiderski park u Beogradu je idealno mesto
okupljanja špijuna“, reportažno i poetično počinje ovaj obiman članak.
Te večeri 1992., za vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji,
Stanišić se sastao s oficirom CIA Williamom Lofgrenom. Tada su „dva špijuna
sklopila tajno partnerstvo za koje niko nije saznao“, navodi se u tekstu.
Miller piše da su Miloševićevog šefa službe Državne sigurnosti
Jovicu Stanišića mnogi smatrali mozgom režima „zahvaljujući kome je svijet
dobio zastrašujući novi termin ‘etničko čišćenje’“, ali oficiru CIA Williamu
Lofgrenu bila je potrebna pomoć jer CIA nije znala šta da radi kada je u Jugoslaviji
izbio rat.
FOTO: Stanišić, Karadžić (Telegraf.rs)
Po izbijanju rata u Bosni i Hercegovini, američka tajna
služba je željela da dođe do obavještajnih podataka iznutra, piše list,
navodeći kako su Stanišić i Lofgren na tajnim sastancima na brodovima i u sigurnim
kućama duž Save razmjenjivali detalje o funkcioniranju Miloševićevog režima.
Jovica Stanišić se pred Haškim sudom pozvao na svoje
američke saveznike. Bivši oficir CIA Lofgren rekao je da je CIA sastavila
dokument da bi pokazala kako je „ovaj navodno zli čovjek učinio mnoge dobre
stvari“.
„Los Angeles Times“ je naveo da se Stanišićeva odbrana u
Hagu zasnivala na razgovorima sa zvaničnicima američkih i srpskih obavještajnih
agencija. Američki list je imao uvid u dokumenta među kojima su se nalazili
zvanični dosjei srpske obavještajne službe i izvještaji na sedam strana o
periodu rata u bivšoj Jugoslaviji. Također, objavljeni su i dijelovi dokumenata
koje je Stanišić napisao dok se nalazio u pritvoru u Hagu.
Stanišić sebe predstavlja kao čovjeka koji je pokušao da
utiče na Miloševića da bude umjereniji i koji je intenzivno sarađivao sa CIA
kako bi zaustavio krizu, navodi se u tekstu.
– Ja sam institucionalizirao saradnju s američkim obavještajcima,
uprkos tome što su odnosi između naše dvije zemlje bili veoma loši, ta saradnja
je u velikoj mjeri doprinjela deeskalaciji sukoba – napisao je Stanišić, a
prenio „Los Angeles Times“.
Tužilac Dermot Groome je na suđenju u Hagu pokazao
fotografije Stanišića s pripadnicima specijalnih jedinica kao i video snimak na
kojem se vidi kako pripadnici paravojne formacije „škorpioni“ ubijaju
muslimane.
Bivši pripadnici DB-a osporavali su svoj udio u ovim
zločinima. „Nikada nismo počinili genocid. Naprotiv, pokušavali smo ga
zaustaviti“, kazao je Vlado Dragićević, koji je godinama bio Stanišićev zamjenik,
navodi se u tekstu.
Oficiri CIA koji su radili u tom regionu rekli su da nikada
nisu vidjeli dokaz da je Stanišić umiješan u ratne zločine.
Agenti američke tajne službe Stanišića su smatrali ključnim
saveznikom.
„Los Angeles Times“ je otkrio i da je Stanišić na jednom od
sastanaka s Lofgrenom, predao fasciklu s dokumentima među kojima su bili i
dijagrami skloništa i drugih objekata koje su srpske kompanije izgradile u
Iraku za Saddama Husseina.
Međutim, Stanišić nikada nije uzeo ni dolar od CIA, nije
učestvovao u njenim operacijama, niti je činio bilo šta što je smatrao izdajom
svog šefa, piše američki list.
Poslije mnogobrojnih tajnih sastanaka, Stanišić je, kako
piše list, ubijedio Slobodana Miloševića da mu dozvoli da uspostavi kontakt s
CIA.
U pismu dostavljenom 2004. Haškom tribunalu CIA piše kako je
Stanišić pokušao da spriječi neke od ratnih događaja u Bosni i da je u proljeće
1993, na nagovor CIA, izvršio pritisak na Ratka Mladića, načelnika Generalštaba
Vojske RS, da nakratko prekine granatiranje Sarajeva, piše list.
„On je pomogao u oslobađanju 388 vojnika NATO-a kojima su
skinuli uniforme i vezali ih za stabla da bi služili kao ljudski štit od bombi
NATO-a. Stanišić je napisao kako je pregovarao o oslobađanju talaca uz podršku
rukovodilaca CIA“, navodi se u tekstu. Dodaje se i da je pokušao da intervenira
1993. kada su oboreni i zarobljeni francuski piloti.
„Mladić nije htio priznati da je zarobio pilote, ali moja
služba je uspjela da otkrije okolnosti i mjesto njihovog zarobljavanja i
dostavila je te informacije CIA i francuskim vlastima“, napisao je Stanišić.
Doug Smith, šef stanice CIA u Bosni, počeo je redovno da se
sastaje sa Stanišićem. Jednom prilikom sreli su se na nekom brodu na Savi, piše
u tekstu.
Tadašnji direktor CIA-e John Deutch pozvao je Stanišića u sjedište
agencije 1996. Šefa srpske tajne službe Amerikanci su ugostili u jazz klubu „Blues
Alley“ u Georgetownu. Sutradan, vodili su ga u lov na ptice u Marylandu.
Tada su, piše „Los Angeles Times“, Deutch i Stanišić pucali
iz Parker puške izrađene 1937., oružja kome se dive kolekcionari.
(The Bosnia Times, Politika)
