Piše: Almir Fatić, thebosniatimes.ba
Prema etimologiji koju, čini se, zagovara većina muslimanskih lingvista, arapska (kur'anska) riječ insan, kao opća imenica za čovjeka, izvedena je iz korijena (uns) koji nosi značenja: ljubaznosti, uljudnosti, prijateljevanje. Krajnja implikacija ove etimologije riječi insan završava poentom da se čovjek kao čovjek (insan) ostvaruje tek u susretu, druženju ili prijateljovanju sa drugim čovjekom ili sa drugim ljudima. Jednostavno, čovjek nije stvoren da samuje, već da se kao insan sa drugim insanima ostvaruje. Još jedna značenjska vrijednost nadaje se iz spomenute etimologije. Naime, insan je biće koje voli da se druži ili prijateljuje sa drugim insanom. Dakle, čovjek je kao biće predisponiran da s drugim ljudima ostvaruje kontakte i ima mogućnost da ih u duhu iskrene ljubavi razvije do nivoa istinskog, čistog, nepomućenog i bezinteresnog prijateljstva i prisnosti, za kojim njegova duša ima i želju i potrebu.
U vremenu kada se, nažalost, sve više jedni od drugih udaljavamo, kada se rijetko sastajemo, družimo i prijateljujemo, kada su tehnički aparati poput televizije, interneta i, najnovijeg, facebooka odmijenili živu, toplu, bratsku i prijateljsku riječ, kada se naša prijateljstva i druženja temelje na prizemnim skrivenim interesima, kada se naša nazovi prijateljstva često završavaju ljutim neprijateljstvom, a ljubav često pretvara u mržnju – potrebno je glasno govoriti i podsjećati na vrline, adabe i sevape islamskog sohbeta – druženja i prijateljstva koji se temelje na vjeri, Bogobojaznosti i ljubavi prema Svevišnjem Stvoritelju.
Božija blagodat
Imajući na umu gore navedeno, sasvim je razumljivo da u Kur'anu i hadisima nalazimo na tako mnogo pohvala sohbetu, druženju, prisnosti, bratstva i prijateljstva, pogotovu ako se ono ostvaruje na vjeri, imanu, islamu i njegovim vrijednostima. Nakon dobro poznatog kur'anskog imperativa: Ne razjedinjujte se! (Ali ‘Imran, 103) u istom ajetu Svevišnji Allah ističe Svoju blagodat ljudima time što im je darovao međusobno bratstvo ili prisnost: …i postali ste Njegovom milošću braća.
U 63. ajetu sure el-Enfal Uzvišeni kaže da je On ujedinio srca njihova. Ovdje se, prema komentarima Kur'ana, misli na ujedinjenje medinskih plemena Evs i Hazredž budući da je među njima tinjalo neprijateljstvo, pa ga je islam eliminirao. No ove riječi imaju općenito značenje (am) i nisu ograničene samo na tu historijsku situaciju. U nastavku Svevišnji ponovo ističe Svoju blagodat dara bratstva ili prisnosti ljudima, kojeg niko drugi osim Njega nije u stanju podariti niti u ljudska srca usaditi: …da si ti potrošio sve ono što na zemlji, ne bi ujedinio srca njihova, ali ih je Allah ujedinio.
Allahov Poslanik, a.s., u svojim hadisima ističe vrijednosti bratstva i njegovo uzvišeno mjesto, ukoliko je ono iskreno uspostavljeno u ime Uzvišenog Allaha, a ne u ime nekog dunjalučkog cilja ili interesa.
Značenje riječi sohbet
Sohbet je porijeklom arapska riječ (es-suhbetu) koja je prisutna u bosanskom ejeziku, ali ne u toliko značajnoj mjeri poput drugih islamskih termina kao što su namaz, zekjat, Kjaba itd. Zapravo, sohbet kao riječ koja podrazumijeva određeni sadržaj u Bosni i Hercegovini najviše se koristi u sufijskim / derviškim krugovima. To će reći da se u mnogim bosanskim tekijama njeguje praksa druženja u cilju podučavanja, učenja Kur'ana, zikira i dr., i u tom smislu bosanski tekijski sohbeti mogu poslužiti kao primjer praktičnog islamskog druženja i bratimljenja. Da sumiramo, riječ sohbet jeste izraz za sijelo, druženje i zbližavanje. Sohbet, dakle, nije svrha samome sebi, cilj mu je – druženje i zbližavanje muslimana, odn. riječ sohbet, kako je mi ovdje shvaćamo i razumijevamo, podrazumijeva i značenje bratstva, prisnosti i prijateljstva u širem smislu tih riječi.
Vrste sohbeta
No riječ sohbet ima i još mnogo šire značenje. Takvo prošireno značenje riječi sohbet uočavamo u odgovoru jednog našeg dobrog prethodnika koji je, kada je bio upitan o sohbetu, rekao:
- Sohbet prema Uzvišenom Allahu ogleda se u lijepom edebu, stalnom strahopoštovanju i samokontroli;
- sohbet prema Poslaniku, s., ogleda se u prakticiranju onoga što se zna i slijeđenju njegovog Sunneta;
- sohbet prema učenjacima (ulemi) ogleda se u poštovanju i hizmetu njima;
- sohbet prema braći muslimanima ogleda se u tome da ih obraduješ, da im olakšavaš i da ih ne kudiš; Svevišnjii je Svome Vjerovjesniku, a.s., rekao: Ti olakšavaj, i traži da se čine dobra djela, a neznalica se kloni! (el-E'araf, 199);
- sohbet prema neznalicama ogleda se u tome da na njih gledaš očima sažaljenja, da uvidiš Allahovu blagodat prema tebi jer te nije učinio poput njih te da moliš Svevišnjeg Allaha da ih izbavi iz iskušenja neznanja.
(TBT)
