„Emir Suljagić i Reuf Bajrović u proljeće 2013. nisu bili
čak ni članovi stranke, u kojoj će dvije godine kasnije donositi sve ključne
odluke,“ piše Slobodna Bosna
FOTO: Suljagic
Kada je u proljeće 2013., pola godine nakon što je napustio SDP
BiH, u Sarajevu osnovana Demokratska fronta, među više od 400 delegata,
pristiglih iz svih dijelova BiH, nije bilo dvojice danas najbližih suradnika
predsjednika stranke Željka Komšića – Emira Suljagića i Reufa Bajrovića.
Aktualni državni doministar obrane Suljagić i federalni ministar
energije, rudarstva i industrije Bajrović u to vrijeme nisu bili čak ni članovi
stranke, u kojoj će dvije godine kasnije donositi sve ključne odluke.
Podsjetimo da su na osnivačkoj skupštini Demokratske fronte, pored
lidera Željka Komšića, za potpredsjednike stranke izabrani Hanka Vajzović,
Milan Mandilović i Karolina Karačić, dok je na funkciju generalnog tajnika
imenovan Sifet Podžić.
Istodobno su članovi stranačkog Predsjedništva postali Mensura
Beganović, Konstantin Jovanović, Maja Stapić, Stanko Vasić, Damir Marjanović,
Munir Alibabić Munja, Ivica Šutalo, Alija Šuko, Ekrem Prošić i Dejan Pavić.
No, jedva da je prošla godina dana, a iz rukovodstvo Demokratske
fronte već su se povukla četiri „utemeljitelja“; Dejan Pavić, Munir Alibabić,
Damir Marjanović i Konstatin Jovanović, i to ponajviše zbog neslaganja sa
stranačkom kadrovskom politikom.
Pripreme za osnivanje Demokratske fronte trajale su mjesecima, još
od ljeta 2012., kada se Željko Komšić definitivno razišao s partijskim kolegama
iz SDP-a, ali je na samom početku bilo jasno kako nova politička opcija neće
privući samo razočarane socijaldemokrate.
Ne računajući njegove tadašnje savjetnike u Predsjedništvu BiH, uz
Komšića su među prvima stali Sifet Podžić, Hanka Vajzović, Milan Mandilović i
Karolina Karačić, koji su odranije imali i privatne i poslovne relacije sa
Strankom demokratske akcije, odnosno, njihovim kadrovima u stranačkom Odboru za
odbranu i sigurnosnu politiku.
Umirovljeni general Armije BiH Sifet Podžić je do početka rata bio
zamjenik komandanta Vojne policije JNA u sarajevskoj kasarni Viktor Bubanj i
njegov je pretpostavljeni bio general Fikret Muslimović sa kojim je, jednako tako,
odranije bio blizak i Milan Mandilović.
Ranije smo pisali da je Smajo Karačić, suprug sarajevske kantonalne
ministrice za rad i socijalnu politiku Karoline Karačić, bio rezervni policajac
i ratni logističar iz kvote Bakira Alispahića, čiji je kadar i dugogodišnji šef
Komšićevog ureda Amir Ibrović, inače, nekadašnji radnik Službe državne
bezbjednosti RBiH.
Hanka Vajzović se, opet, s kolegama iz SDA zbližila u vrijeme dok
je bila zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, kada je i uspostavljena politička
suradnja između te dvije stranke.
Napomenimo da je početkom 2013., dok se pripremala kadrovska
okosnica Demokratske fronte, Odbor za odbranu i sigurnosnu politiku SDA, kojim
su rukovodili Fikret Muslimović i Bakir Alispahić, djelovao u punom kapacitetu.
U to su vrijeme, također, bošnjački i hrvatski član Predsjedništva
BiH iznimno dobro surađivali – spekulira se da je Bakir Izetbegović itekako
utjecao na odluku Željka Komšića da napusti SDP i formirati vlastitu stranku.
No, problem je nastao kada je došlo do međufrakcijskog sukoba
unutar najjače bošnjačke stranke koji se reflektirao i na Demokratsku frontu,
budući da su članovi bliski „otpadniku“ Alispahiću kasnije postali najžešća
opozicija koalicijskim partnerima iz SDA.
(The Bosnia Times, S.B.)
