On navodi da je naglo skretanje kursa saudijske vanjske politike od strane aktuelnog krunskog princa u to vrijeme uzbunilo direktora američke Centralne obavještajne agencije Johna Brennana, koji se sreo sa Al Jabrijem u julu i augustu 2015. da prenese osudu administracije Baracka Obame, piše Guardian.
Brennan je izrazio zabrinutost što je Bin Salman ohrabrio rusku intervenciju u vrijeme kad Rusija još nije učestvovala u ratu u Siriji, navodi se u tužbi, dodajući da je njegova poruka izazvala bijes saudijskog prijestolonasljednika.
Al Jabri je rekao da su ga susreti sa Brennanom koštali funkcije drugog najmoćnijeg čovjeka saudijske obavještajne službe, a njegovu zemlju veza sa CIA-om. On je kasnije pobjegao iz kraljevstva i trenutno živi u skloništu u Kanadi. Al Jabri tvrdi da je Bin Salmanov “odred smrti” pokušao da ga ubije, nedugo nakon ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u oktobru 2018. Al Jabrijeva optužnica poziva se na “flagrantno kršenje američkog zakona i međunarodnih normi”.
Njegove optužbe još nisu komentarisale ni saudijska vlada ni njihova ambasada u Washingtonu, a Al Jabri nije pružio dokaz za njih.
Guardian podsjeća da su u martu uhapšeni njegov 21-godišnji sin Omar i 20-godišnja kćerka Sara, koji od tada nisu viđeni. Al Jabri tvrdi da ih saudijske vlasti drže kao taoce kako bi ga natjerale da se vrati u zemlju jer on u detalje zna kako se krunski princ uspeo na vlast.
Al Jabrijeva tvrdnja da je princ tajno pozvao Rusiju da intervenira u Siriji u vrijeme kad je predsjednik Bashar al Asad bio blizu pada je “eksplozivna”. Saudijska monarhija je naoko podržavala antivladine pobunjenike, a u ruskom bombardovanju pobunjeničkih gradova poginule su desetine hiljada sirijskih civila.
Zapadne diplomate kažu da je na Bin Salmana, nedugo nakon što je postao ministar odbrane, snažno uticao krunski princ Abu Dabija, šeik Mohamed bin Zajed, mladi modernizator sa radikalnim idejama, koji je ove sedmice iznenadio arapski svijet sklapanjem sporazuma o otvorenim diplomatskim vezama sa Izraelom, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.
Izvor upoznat sa dešavanjima iz 2015. rekao je da se princ sreo sa šeikom na sajmu oružja Idex u Abu Dabiju u februaru, što je bila “prekretnica za Bin Salmanove ambicije, viziju i uvjerenja”. Šeik je naveo, kako je rekao izvor, da je prijetnja od revolucije Muslimanskog bratstva u Siriji gora – gledano iz ugla zalivskih monarhija – od Asadovog opstanka. Emiratski princ je ubijedio saudijskog kolegu da, ako se želi takmičiti i istjerati svog rođaka Mohameda bin Nayefa – tada zamenika krunskog princa i šefa obavještajaca sa bliskim vezama sa Brennanom i Obaminom administracijom – mora naći prijatelje van Washingtona.
– Bin Zajed mu je rekao da mora izgraditi nove saveze i okrenuti se ka Kini i Rusiji, a šeik je imao dobre odnose sa Putinom – rekao je izvor.
Jedna od posljedica ovog skretanja ka Moskvi bilo je isrcpljivanje političke volje i resursa iz udruženih obavještajnih napora SAD-a, Britanije, Turske, Saudijske Arabije i Emirata, te drugih članova Vijeća za saradnju u Zalivu. Inicijativa koju su započeli Bin Najef i Al Jabri uz pomoć CIA poznata je kao Soba Rijad, zbog toga što su se predstavnici umiješanih strana sreli u objektu u diplomatskoj četvrti saudijske prijestolnice da diskutuju koga će podržati a koga ne.
Rijadova soba je dovela do izvjesnog uspjeha u podršci antivladinim snagama u Siriji 2014, ali se rasula na proljeće i ljeto sljedeće godine, usponom princa Mohameda.
U junu 2015. Mohamed – tada već zamjenik prijestolonasljednika – otišao je na sastanak s Putinom u Sankt Peterburg, gdje su potpisali sporazume o nafti, svemiru i nuklearnoj energiji, ali su takođe, kako tvrdi Al Jabri, razgovarali o ulasku Rusije u sirijski rat. Kad je CIA čula za to, Brenan je pozvao Al Jabrija na hitan sastanak u julu u Dablinu.
– Amerikanci su bili bijesni. To je bilo kad je Bin Salman oživio Asada koji je trebao biti “nokautiran” – kaže izvor.
Nekoliko nedelja kasnije, Al Jabri se navodno sreo sa Brennanom po drugi put u SAD-u a otprilike u isto vrijeme išao je na razgovore u London sa britanskim ministrom Philipom Hammondom, koji je izrazio istu zabrinutost.
Kad je Alžabri izvijestio saudijsko sigurnosno vijeće o tim razgovorima, Bin Salman je to shvatio kao direktan izazov njegovog autoriteta, te uredio da ga sklone s funkcije 10. septembra, manje od tri sedmice prije vazdušnih napada Rusije u Siriji. Al Jabri je ostao da radi kao savjetnik Bin Najefa do maja 2017, kad je napustio kraljevstvo mjesec dana prije nego što je ovaj sklonjen, a Bin Salman imenovan za prijestolonasljednika.
Bivši diplomata u regionu rekao je za Guardian da su ovi navodi iz Al Jabrijeve optužnice namijenjene da pošalju poruku.
– Pretpostavljam da je svrha ovog da se Bin Salmanu kaže da se Al Jabri neće povući. To govori: “Možete mi uhapsiti sinove ili kćeri, ali ako istrajete s tim ja imam informacije koje će vas zakopati”. On im ukazuje da zna neke stvare, a neke od njih se tiču Sirije – rekao je neimenovani penzionisani diplomata, dodajući da misli da je Putin “uživao što su pozvali Rusiju da se umiješa jer je to bio udarac za SAD”.
(TBT, Blic)
