No ko su zapravo ovi aktivisti čije svjetonazore nije lako prepoznati po vanjskim obilježjima? Njihove brade, kako kaže jedan državni službenik iz sigurnosnih službi, “rastu prema unutra”.
Civilizacija proroka Muhameda
Jedan od njih je i Cenk Göncü, glasnogovornik tzv. Furkan zajednice, osnovane u devedesetima u Turskoj i sa sjedištem u Hamburgu i podružnicama diljem Njemačke. Göncü nosi bradu i kaže sljedeće: „Mi želimo ono što je dobro i loše definirati po Kuranu. Naš cilj je civilizacija proroka Muhameda.” Dakle višestranačka demokracija nije poželjna. I to žele ostvariti nenasilnim putem.
Kako se u to društvo uklapaju kazne poput odsijecanja ruke onima koji su nešto ukrali? Göncü i na to ima odgovor: “U islamu imamo pojedine zakone, poput odsijecanja ruke, koji su štetni po tog pojedinca ali su zato dobri za zajednicu”, kaže ovaj “legalistički islamist”. Njegova zajednica se ubraja među one koji mirnim putem žele uvesti vladavinu Kurana.
Oprez kod definiranja pojma šerijata
No njemački uredi za zaštitu ustavnog poretka ove organizacije ne smatraju nimalo bezopasnima. “Mi polazimo od toga da je ovaj ‘legalistički islamizam’ opasniji od salafizma ili nasilnog ekstremizma jer se pripadnici ove struje pokušavaju infiltrirati i izvršiti utjecaj na društvo i politiku i time dugoročno naškoditi demokraciji”, kaže voditelj Ureda za zaštitu ustavnog poretka Sjeverne Rajne-Vestfalije Burkhard Freier. Na upit javnih servisa SWR i BR pokrajinski uredi za zaštitu ustavnog poretka govore o 13.000 sljedbenika “legalističkog islamizma” u Njemačkoj.
Mathias Rohe, islamolog sa Sveučilišta u Erlangenu međutim upozorava na opasnost od paušaliranja pojma šerijata. “Mislim da je pretjerano kada se i samo spominjanje šerijata već doživljava kao sumnjivo. Šerijat znači i pravila poput molitve i posta dakle nešto što spada u vjerske slobode. Mislim da se uvijek treba dva puta pitati: što konkretno mislite kada kažete šerijat”, kaže Rohe.
Muslimanska braća pod krinkom
Sporne su i organizacije poput “Njemačko-muslimanske udruge” koja se, doduše, zalaže za dijalog sa crkvama i politikom ali, prema Uredu za zaštitu ustavnog poretka, služi kao baza za Muslimansku braću, jedan od najvažnijih islamističkih pokreta. To ova udruga odlučno demantira u pismenom priopćenju.
No istraživanja javnog servisa ukazuju na tijesnu povezanost s Muslimanskom braćom. Prije nekoliko godina je palestinski Hamas, koji slovi kao podružnica Muslimanske braće, slavio jednog preminulog čelnika “Njemačko-muslimanske udruge”.
Unatoč tome ova udruga inzistira na tome da nema veze s Muslimanskom braćom i već godinama traži da se skine s popisa udruga koje stoje pod prismotrom Ureda za zaštitu ustavnog poretka.
(TBT, DW)
