Posvećena kao kršćanska katedrala 537. godine, Aja Sofija (“Sveta Mudrost”) pretvorena je u muslimansku građevinu za štovanje nakon osmanlijskog osvajanja Carigrada 1453. Međutim, gotovo 500 godina kasnije, Mustafa Kemal Ataturk, osnivač i prvi predsjednik turske republike, kao izraz dobre volje, dao je da se Aja Sofija pretvori u muzej. 1985. Aja Sofija postala je dio UNESCO-ove svjetske baštine.
Nakon Erdoganove presude, UNESCO, Vatikan, ruska i grčka pravoslavna crkva izrazili su duboko žaljenje zbog te odluke. Šef vanjske politike Evropske unije Josep Borrell osudio je odluku Turske i rekao kako ”žali zbog nje”, dok su ministri vanjskih poslova EU-a izjavili da “osuđuju” odluku, koja je donesena u ponedjeljak. Američki State Department dao je do znanja da je “razočaran” pretvaranjem Aje Sofije u džamiju. Ranije je državni tajnik Mike Pompeo upozorio Ankaru na sankcije u slučaju pretvaranja povijesnog mjesta u džamiju.
ZAPAD BI MOGAO UPOTRIJEBITI OVAJ PRESEDAN ZA SANKCIJE PROTIV TURSKE
Međunarodna rasprava oko pretvaranja Aje Sofije tek je započela, napominje politički analitičar Onur Erim, predviđajući dugoročne posljedice tog poteza.
Osim mogućeg zaoštravanja odnosa Turske s Rusijom i Grčkom, Ankara se također može suočiti s uzvratnim mjerama zapadnih sila, smatra on.
“Odluka će rezultirati prilikama za zemlje, posebno one zapadne, koje nisu imale prijateljske osjećaje prema Turskoj, kao i grupe sa sličnim mišljenjima, kako bi stvorile novo bojište protiv Turske”, upozorava on. “Vjerujem da će u to biti uključene zapadna Evropa, SAD, pa čak i evangelisti”.
Tvrdeći da je Osmansko carstvo dobrim dijelom sačuvalo izvorne freske i slike u bivšoj katedrali, politički analitičar primjećuje da bi rasprava mogla otvoriti Pandorinu kutiju: “Kulturna baština Evrope i Balkana, uglavnom Grčke i Španije, poznaje mnoge slučajeve uništenja”, kaže on. “Puno toga što je učinjeno bilo je pogrešno, uključujući i pretvaranje vjerskih svetišta u izložbene prostore. A Turska, uključujući i tursko razdoblje Osmanske vlasti, u tom je sasvim nevina”.
- jula, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin razgovarali su, između ostalih pitanja tokom telefonskog razgovora, o pretvaranju Aje Sofije u džamiju. Turski predsjednik uvjeravao je ruskog kolegu da će se sačuvati predmeti koji su kršćanima sveti te da će biti zagarantiran pristup jedinstvenom spomeniku, svima koji ga budu željeli posjetiti, uključujući inozemne državljane.
PRETVARANJE AJA SOFIJE U DŽAMIJU JE POLITIČKI PROBLEM
“Prisiljeni smo reći da smo suočeni s potpuno unutrašnjim političkim pitanjem. To nije stvar religije, već politike, pa čak i javnosti”, kaže Mehmet Hayri Kirbasoglu, profesor na Odjelu za teologiju univerziteta u Ankari. “Provedeni rad, konsultacije i izrada ove odluke su ovdje sasvim vidljivi. Međutim, još nije bilo predviđanja o kratkoročnim i dugoročnim posljedicama donesene odluke”.
Erdogan je prvi nagovijestio mogućnost pretvaranja nekadašnje katedrale bizantske ere u džamiju još u martu 2019., prije lokalnih izbora. Dan kasnije, na skupu Stranke pravde i razvoja (AKP) u Istanbulu, turski predsjednik obvezao se vratiti Aja Sofiju “u prvobitno stanje i nazvati je džamijom” i to kao odgovor na američko priznanje izraelskog suvereniteta nad Golanskom visoravni i Jeruzalemom.
Erdoganov najnoviji potez uslijedio je usred napora Izraela na spajanje Judeje i Samarije u skladu sa “Sporazumom stoljeća” Donalda Trumpa, kojeg je Ankara snažno kritizirala zbog navodnog kršenja palestinskih prava.
Ne radi se o religiji, nego o prikazivanju moći, smatra Kirbasoglu navodeći 40. ajet iz sure “Hodočašće”, koji “jasno kaže da se ne smije dirati crkve, samostane, sinagoge i svetišta drugih religija, jer se tamo svetkuje Allahovo ime”.
Iako će Erdoganov potez vjerovatno dobiti pohvale neo-otomanskih nacionalista, pretvaranje Aja Sofije u džamiju vjerovatno neće riješiti stvarne turske probleme, poput “korupcije, nezaposlenosti, nejednake raspodjele dohotka, polarizacije ili mržnje”, tvrdi profesor.
Dodaje da bi status muzeja na mjestu bio prihvatljiviji iz perspektive svjetske baštine. “Ne postoji druga Aja Sofija. Ona jednostavno ima takvo obilježje. Dovršena je samo 30 godina prije rođenja poslanika”, zaključuje Mehmet Kirbasoglu.
POLITIČKI ISLAMISTI ODAVNO SU ŽELJELI KONVERZIJU AJA SOFIJE U DŽAMIJU
Govoreći da je to mjesto “nesumnjivo svjetska baština”, Ali Özgündüz, član Republikanske narodne stranke (CHP), sjetio se da je preobražaj Aja Sofije u džamiju bio stari san turskih islamista. Prema njegovim riječima, 70-80 godina se pričalo o “razbijanju lanaca oko Aja Sofije”.
“Ovom odlukom turski politički islamisti izgubili su jednu od tri ključne političke komponente”, pretpostavlja Özgündüz. “Ključne komponente političkih islamista bile su pitanje nošenja mahrame za glavu, džamije na trgu Taksim i statusa džamije Aja Sofije. Jednom kad budu donesene odluke o sva tri pitanja, ne znam koja će se politička komponenta nakon toga koristiti”.
Citirajući sve izraženije kritike međunarodne zajednice, uključujući saveznika Turske za NATO, SAD-a, Özgündüz, odbacuje uvođenje bilo kakvih sankcija kao rezultat Erdoganovog koraka, “budući da je ta odluka povezana s pravom Turske na njezin suverenitet”.
(TBT, Mediji)
