Piše: Apoorva Mandavilli, thebosniatimes.ba
Odgovor je vjerovatno da, ali uz dosta nepoznanica. Ljudi kojima bude potvrđen imunitet mogli bi da čine dobar dio radne snage dok ne stigle vakcina. Posebno to važi za zdravstvene radnike koji su imuni – oni bi mogli nastaviti da brinu o ozbiljno bolesnima. Rast imuniteta u jednoj zajednici je i način da se epidemija okonča: sa manje ljudi koji mogu da budu inficirani, virus će izgubiti svoju oštricu, pa će čak i oni najranjiviji biti na sigurnom.
Prva linija odbrane organizma od zaraznog virusa je jedno antitijlo, imunoglobulin M, čiji je zadatak da obavijesti ostatak imunosistema o napadu. Nekoliko dana po početku infekcije, imunosistem rafinira ovo antitijelo u jedno drugo, imunoglobulin G, koji je napravljen da prepozna i da neutralizira specifičan oblik virusa. Neki ljudi prave veoma moćna neutralizirajuća antitijela, dok se kod drugih javlja nešto umjereniji odgovor.
Antitela koja se generiraju u odgovoru na neke viruse omogućavaju nam imunitet cijelog života. Ali antitijela koronavirusa koji izazivaju običnu prehladu mogu trajati i svega godinu dana do tri – a to bi moglo da važi i za ovog njihovog najnovijeg rođaka. Studija sprovedena na makakijima u koje je ubrizgan novi koronavirus pokazuje da, jednom inficirani, majmuni proizvode neutralizirajuća antitijela i da se odupiru daljoj infekciji. Ali nije još jasno koliko dugo.
Pa ipak, čak i ako će zaštita koju nude antitijela biti kratkotrajna i ako se ljudi ponovo zaraze, drugi nalet koronavirusa će vjerovatno biti mnogo blaži od ovog prvog, kaže Florian Kramer, mikrobiolog sa Škole medicine Icahn u New York. Nakon što tijelo prestane proizvoditi neutralizirajuća antitijela, ćelije to pamte i odgovor je mnogo brži, objašnjava on.
Dr Marion Kopmans, virologinja sa Univerziteta Erasmus u Roterdamu, sa svojim timom ispituje uzorke krvi ljudi koji su bili inficirani jednim od četiri koronavirusa koji izazivaju prehladu. Ukoliko ti uzorci pokažu barem neki imunski odgovor na novi koronavirus, navodi ona, to bi objasnilo zašto neki ljudi imaju veoma blage simptome.
Najbrži način da se ispita imunitet jeste test krvi koji ispituje zaštitna antitijela. Ovi testovi već se koriste u Singapuru, Kini i nekim drugim zemljama. Ali tek se pojavljuju na tržištu u većini zapadnih zemalja.
Ovakvi testovi možda neće odigrati preveliku ulogu u dijagnosticiranju infekcije koronavirusom, usljed vremena koje je neophodno tijelu da počne proizvoditi antitijela.
Ali važan zadatak jeste pronaći ljude koji imaju veoma moćan odgovor svojih antitijela. To bi moglo donijeti neke nove tretmane.
Suštinski, antitijela koja se uzmu iz krvne plazme oporavljenih pacijenata ubrizgavaju se u one koji su bolesni. Nekoliko timova već radi na tome, nakon što su prve vijesti iz Kine bile ohrabrujuće.
Ovaj pristup je zapravo “nešto veoma staromodno”, kaže dr Kramer. On je korišten da se spase američki vojnici koji su dobili virus hantan tokom Korejskog rata, kao i ljudi u Argentini tokom epidemije virusa junin.
Ali prije nego što uđe u širu primjenu, naučnici moraju riješiti pitanje sigurnosti, poput onog da je plazma oslobođena drugih virusa i toksina.
(TBT, NYT, Nedeljnik)
