Klinika za gastroenterohepatologiju Kliničnog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je u izolaciji, jer su četiri doktora ove klinike pozitivna na koronavirus. Direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović potvrdila je da je jedna doktorica dolazila na posao sa simptomima prehlade, ali da nije pravovremeno prijavila rizične kontakte niti se testirala. To je, kako tvrdi direktorica Izetbegović, učinila tek nakon što je otišla na bolovanje. Kada je ustanovljeno da je doktorica inficirana koronavirusom, odlučeno je da se cijela klinika stavi u izolaciju. Naknadno je potvrđeno da su još trojica doktora ove klinike pozitivna na koronavirus.
U BiH je zabilježeno još nekoliko slučajeva zaraze medicinskog osoblja. 120 zaposlenika Univerzitetskog kliničkog centra (UKCT) u Tuzli je u izolaciji, nakon što se ispostavilo da su imali kontakt sa zaraženim zaposlenicima centra za srce „Medical Institute Bayer“ (MIB) iz Tuzle. U međuvremenu je ustanovljeno da su najmanje tri zaposlenika UKCT-a inficirana koronavirusom, dok je iz MIB-a priopćeno da je koronavirus potvrđen i u ovoj ustanovi te da se radi o jednoj medicinskoj sestri. Zatvorena je i Klinika za kožne bolesti na UKCT, jer su dvije zaposlenice pozitivne na koronavirus. I dva zaposlenika Doma zdravlja Kantona Sarajevo (Vrazovo) pozitivna su na korona virus, a nadležni tvrde da postupaju u skladu s predviđenim mjerama.
Kako spriječiti zarazu na klinikama?
Dr. Bakir Nakaš, umirovljeni infektolog, podsjeća da su slični slučajevi ranije zabilježeni u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru te Kantonalnoj bolnici u Zenici. „Mislim da sličnih slučajeva ima i u Republici Srpskoj (RS) i drugim kantonima u Federaciji BiH“, kaže dr. Nakaš za Deutsche Welle, napominjući da bi broj kontaminiranih ustanova i medicinskih radnika mogao biti i veći.
„Sve zdravstvene institucije u BiH su permanentno izložene mogućim nekontroliranim ‘ulaskom virusa u zdravstveni sistem’, iako poduzimaju mjere prevencije i zaštite od kontaminacije. U sistemu zbrinjavanja zaraženih i oboljelih zdravstvene ustanove i mjerodavna tijela pripremaju prostore i kadrove u kojima će biti smješteni oboljeli i zaraženi te poduzimaju sve mjere da se iz tih prostora infekcija ne proširi na druge prostore zdravstvene ustanove. Nažalost, i pored svih mjera, konstantno postoji rizik od nekontroliranog ulaska virusa u zdravstveni sistem čime se kontaminiraju prostori, oprema i kadrovi“, upozorava dr. Nakaš.
Rad u smjenama
Nakon što je Klinika za gastroenterohepatologiju KCUS-a stavljena u izolaciju, hitni pacijenti se upućuju u Opću bolnicu „Dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu. Direktor ove bolnice Zlatko Kravić podsjeća na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, ali i pouke iz sličnih iskustava u svijetu. „Na osnovi tih iskustava organizirali smo rad po smjenama, tako da nam svi doktori i sve sestre nisu u isto vrijeme u zdravstvenoj ustanovi. To znači da nam se može dogoditi da jedna smjena ‘ispadne iz igre’, odnosno da ispadne iz rada, ali tu je druga smjena koja u tom trenutku nastupa i te dvije smjene nikada ne dolaze u kontakt, što znači da ne bi trebali biti istovremeno zaraženi“, kaže dr. Kravić za Deutsche Welle.
Dr. Zlatko Kravić podsjeća i na specifičnosti bosansko-hercegovačkoga zdravstvenog sustava, koji je uređen na razini entiteta (RS i Federacija BiH) i kantona/županija i koji, upravo zbog „rascjepkanosti” na više razina odlučivanja sada trpi posljedice. “Pandemija korona virusa će biti test za zdravstvene sustave u BiH u kojima se po entitetima i kantonima poduzimaju različite mjere zaštite. Treba reći i to da se nijedna zdravstvena služba ne može pripremiti za epidemiju ovakvih razmjera. Pogledajte mnogo jače zdravstvene službe poput onih u Italiji, Španjolskoj, pa i Njemačkoj. Prema dosadašnjim iskustvima, nijedan od tih sistema nije imao adekvatan odgovor na ovakvu masovnost pojave pacijenata, niti će moći zbrinuti sve pacijente kojima je potrebna njega. To je problem pandemije i mislim da to nijedna zdravstvena služba neće riješiti na zadovoljavajući način“, kaže Kravić.
Nužna medicinska oprema
U Banjaluku je u utorak (31. 3.) stigao prvi kontingent pomoći iz Srbije bh. entitetu Republici Srpskoj (RS) za borbu protiv pandemije koronavirusom. Dopremljeno je 10 respiratora, 30 hiljada zaštitnih maski, dvije hiljade zaštitnih odijela i 50 hiljada rukavica. Prema tvrdnjama dužnosnika iz RS-a, radi se o opremi iz Srbije i Kine. Namjera je da se za RS ukupno osigura oko 500 respiratora. U BiH je teško doći do informacija o broju respiratora i druge medicinske opreme kojima raspolažu zdravstvene ustanove. Pojedini mediji navode da u BiH ima oko 190 respiratora, a podaci o medicinskoj opremi po entitetima, odnosno kantonima, su različiti.
U i Federaciji BiH je predstavljen plan mjera za suzbijanje posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusom. Mjerama su obuhvaćeni ekonomski i zdravstveni sektor. Prema tim mjerama, u petak (3. 4.) bi u Federaciju BiH trebalo stići dodatnih 150.000 testova, a navodno je osigurana i nabavka 100 do 300 respiratora, 200.000 medicinskih maski i 100.000 kirurških maski za medicinsko osoblje, 50.000 pari zaštitne obuće i milijun rukavica. Radi se o opremi vrijednoj od osam do deset miliona konvertibilnih maraka (KM). „S već postojećim respiratorima cilj je da FBiH ima ukupno oko 600 respiratora, odnosno oko 300 na milion stanovnika. U ovoj procjeni Vladi Federacije BiH uzor je bila Njemačka koja ima 312 respiratora na milion stanovnika“, navodi se u obrazloženju federalnog premijera Fadila Novalića.
Potpora partnera iz EU-a
Europska unija (EU) je odobrila paket pomoćiod preko 410 miliona eura zemljama zapadnog Balkana za borbu protiv korona virusa, a BiH bi od tog iznosa trebala dobiti 80,5 miliona eura. Trenutni predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kaže da bi BiH trebala „hitno završiti procedure“ kako bi što prije pristupila sporazumu EU-a o zajedničkoj nabavci medicinske opreme potrebne za borbu protiv koronavirusa, posebno respiratora.
Tokom video-razgovora s ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković, njemački državni ministar za europske poslove Michael Roth poručio je da „Njemačka neće zaboraviti BiH ni tokom pandemije koronavirusom”. Roth je naglasio potrebu da EU pomogne partnerima na zapadnom Balkanu, dok je u nekim potezima vlasti u BiH u vrijeme pandemije koronavirusom prepoznao „jedinstvo” koje bi trebalo postati politička svakodnevica u BiH.
(TBT, DW)
