Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je govorio na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji u Moskvi kojoj je prisustvovalo više do 1.800 novinara iz cijelog svijeta. Jedno od pitanja za ruskog predsjednika bilo je i: „Da li ostajete na vlasti nakon 2024?“
“Ustav je živi dokument koji treba da odražava volju naroda, ali nema potrebe mjenjati ga“, rekao je Putin.
Iz ovog odgovora moglo bi se naslutiti da se Putin, koji je na vlasti već 20 godina, neće ponovo kandidirati, jer po Ustavu nema pravo na to.
Naime, 2024. godine ističe njegov sadašnji mandat koji bi po Ustavu trebalo biti i posljednji. Međutim, već neko vrijeme nagađa se o tome hoće li Kremlj pokušati promjeni postojeći Ustav, ili će Putin nači neku drugi način.
Doskorašnji recept bio je rokada pozicija premijer – predsjednik-premijer, ali nagađa se i o mogućnosti osnivanja državne unije sa Bjelorusijom.
Ideja je potekla još devedesetih godina od Aleksandra Lukašenka, predsjednika Belorusije, međutim uprkos činjenici da je nekoliko koraka napravljeno, nikada nije zaživjela u praksi. Mnogi smatraju da će ovoga puta Putin pokušati sprovesti u djelo stvaranje takve unije, jer bi osnivanje „nove države“ i promejna ustava omogućila da se kandidira za još jedan mandat.
Potencijalno spajanje dvije države u državnu uniju bila je tema o kojoj je i Putin govorio danas, a njegov odgovor bio je da je to „dobra ideja“.
Dosadašnje ankete na ovu temu pokazale su da većina ispitanika očekuje da Putin ne bude više predsjednik, vjeruju da će slijediti primjer bivšeg kazahstanskog predsjednika Nursultana Nazarbajeva imenovanjem nasljednika, dok će zapravo on sam zadržati vlast.
Oni također smatraju da je „ukrajinski scenario“ malo vjerovatan u Rusiji. Većina članova fokus grupa smatrala je da opozicioni kandidat neće biti u stanju pobjedi sadašnjeg predsjednika ili njegovog izabranog nasljednika na izborima.
Ovo mišljenje se uglavnom zasnivalo na percepciji događaja u Ukrajini. Većina Rusa vjeruje da su Ukrajinci glasali ne toliko za Volodimira Zelenskog koliko su to uradili protiv Petra Porošenka, jer su umorni od „rata, siromaštva i korupcije“ i „uglavnom su željeli promjenu rukovodstva“.
Uglavnom, Rusi smatraju da bi se to moglo dogoditi samo u slučaju društvene katastrofe, ako bi se sadašnje rukovodstvo diskreditiralo, ili ako bi se omogućilo zaista kvalifikcioranim kandidatima da učestvuju izborima. Danas, ovakav scenario većini ljudi izgleda nerealno.
I Putinove pristalice i oni koji su protiv njega slažu se da se čak i ako on imenuje nasljednika, ništa u Rusiji neće promjeniti.
U isto vrijeme brojni mediji kako na Istoku, tako i na Zapadu navode da bi Putin želio ujediniti Bjelorusiju sa Rusijom i da novonastalim entitetom vlada upravo on. Na taj način bi riješio problem činjenice da mu mandat na čelu Rusije ističe 2024. godine i tako zadrži vrhovnu vlast nad zemljom i još poveća moć.
U razgovorima o mogućem nasljedniku najčešće se pojavljuje ime Dmitrija Medvedeva. Argumenti u njegovu korist uključuju i činjenicu da je on već bio predsjednik i da ima potrebno iskustvo, da mu Putin vjeruje, a kao sadašnji premijer ima najveće šanse da ponovo postane predsjednik.
Imena drugih političara prate Medvedeva u redoslijedom koji je u skladu sa njihovim rejtingom. Prvi na listi je ministar odbrane Sergei Shoigu, čiji je rejting odmah iza Putinovog. Nešto manje se spominju ministar inostranih poslova Sergei Lavrov, gradonačelnik Moskve Sergei Sobjanin i komunista Pavel Grudinin.
Šojguova jaka strana je njegova povezanost sa vojskom, a Sobjaninova vrlina ta što je „uspostavio red“ u glavnom gradu i pokazao se kao „snažan poslovni izvršilac“. Grudinin se smatra uspješnim biznismenom i dobrim menadžerom. Svi oni pokazuju osobine savršenog predsjedničkog kandidata, dok se lideri LDPR-a Vladimir Žirinovski i lider komunističke partije Genadij Žuganov smatraju stalnim izbornim protivnicima vlade, a ne mogućim nasljednicima.
Neki ispitanici misle da će Putinov nasljednik biti ili potpuno nepoznat ili neko izvan javnog fokusa. Oni navode činjenicu da su i Putin i Medvedev počeli kao „nepoznati“ i smatraju da se ista stvar može ponoviti.
– Godinu dana prije izbora pojavt će se potpuno nova i sposobna osoba i sve će biti sjajno – napisao je jedan ispitanik.
Prema drugima, definitivno će to biti „dostojna“ i „pristojna“ osoba koju će vlasti „izabrati“ u ime naroda.
Iako se svi slažu da će Putinov nasljednik biti muškarac, jer „žena ne bi mogla da se nosi sa tim zadatkom, jer je zemlja ogromna“, predsjednik Putin danas nije isključio tu mogućnost, rekavši da žena može biti predsjednik Rusije, pod uslovom da je „kompetentna“.
(TBT, Agencije)
