Milorad Dodik, predsjedatelj Predsjedništva BiH, u utorak je izgradnju mosta Pelješac proglasio vitalnim nacionalnim interesom srpskog naroda u BiH i time, najvjerojatnije, onemogućio tužbu Bosne i Hrcegovine protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom za prava mora.
Naime, Predsjedništvo BiH na sjednici u utorak je preglasavanjem, s dva glasa za i jednim protiv, donijelo zaključak kojim se Hrvatsku poziva da zaustavi izgradnju mosta Pelješac te da razgovorom riješi sva otvorena pitanja jer BiH ima pravo na pristup otvorenom moru, piše Jutarnji.
Ukoliko se to ne dogodi, BiH će pokrenuti postupak mirenja, a ukoliko bude potrebno, pokrenut će postupak pred Međunarodnim sudom za pravo mora. Za takav zaključak glasali su članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović dok je predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik bio protiv toga.
Tvrtke povezane s Dodikom
Ovo nije prvi put da Dodik brani projekt Pelješkog mosta i mnogi su vjerojatno pitaju kako to da Dodik odjednom brani i hrvatske interese, ali kad se malo više zakopa u priču, razlozi za njegov stav nameću se sami po sebi.
Jedan od mogućih razloga leži upravo u gradnji Pelješkog mosta. Naime, na raspisanom natječaju za gradnju pristupnih cesta do Pelješkog mosta, specifično za dionicu Duboka – Šparagović, najniža je ponuda Integral Inženjeringa iz Laktaša u susjednoj Bosni i Hercegovini i iznosila je 321 milijuna kuna.
Procijenjena vrijednost radova je 482 miliona kuna bez PDV-a i pitanje je hoće li hrvatska strana prihvatiti takav ugovor. Prema nama dostupnim informacijama ugovor Integralom još nije potpisan.
Da se radi o bilo kojoj drugoj kompaniji bi to bila tek još jedna vijest, ali riječ je o tvrtki nevjerojatno blisko povezanoj sa samim Dodikom.Integral je još prije nekoliko godina bio pod istragom Tužiteljstva BiH zbog sumnjivog sklapanja poslova s entitetskim vlastima, čitaj Dodikom.
Od 2000. godine do 2008. godine Integral je u BiH izgradio cesta, mostova i drugih objekata u vrijednosti od više od 300 miliona KM. Veći dio poslova tvrtka je dobila zahvaljujući posebnom tretmanu.
Recept po kojem su im vladine institucije dodjeljivale poslove sastojao se u tome da bi oni imali najnižu ponudu, a kasnije bi aneksima na ugovore vrijednost uvećavana, čak i šesterostruko, kao u slučaju izgradnje administrativnog sjedišta vlade RS u Banjoj Luci. Početak kontroverze o izgradnji sjedišta vlade seže u 2005. godinu kada je Integral sklopio ugovor s Telekomom RS vrijedan 34 milijuna KM za izvođenje radova na izgradnji njihove poslovne zgrade.
Vlada RS je kasnije odlučila preuzeti zgradu Telekoma, a potom je preuredila u svoje sjedište. Do tada je Telekom Integralu uplatio deset miliona KM za izvršene radove. Dodik je 2006. godine ugovore i tehničku dokumentaciju za izgradnju zgrade Vlade RS proglasio tajnom, što mu osigurava mogućnost da zaobiđe Zakon o javnim nabavama BiH.
No, umjesto jedne zgrade, kako je bilo planirano, sjedište vlade RS dobilo je dvije, zbog čega je, uz trošak uređenja interijera i trga, te preuzimanje kredita, početna cijena, kako je otkrio sarajevski Centar za istraživačko novinarstvo, narasla gotovo šest puta, sa 34 na 202,4 miliona KM.