Na nedavno održanoj konferenciji o švercu umjetnina otkriveni su podaci koji Zapadni Balkan navode kao jednu od vodećih krijumčarskih ruta. “Ranije je najviše krijumčarenih predmeta stizalo iz Grčke i Italije, a sada ruta preko Zapadnog Balkana preuzima primat. Za samo dvije godine zabilježeno je povećanje od 25 posto! Bugarski kriminalci, nekadašnji pripadnici tajnih službi, vodeći su u krijumčarenju predmeta koji dolaze preko Turske ili se u njoj nelegalno iskopavaju, ali i lažiraju. Srbija je za ta kulturna dobra tranzitna zemlja, ali je istovremeno i država porijekla krijumčarenih arheoloških predmeta, pre svega velikih količina antičkog novca”, kazao je za srpske Novosti Christian Klein iz posebnog odjela za umjetnost Državnog ureda za kriminalističke istrage Bavarske.
Logično pitanje je koliko tog šverca ide preko Hrvatske na zapadne zemlje. Hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova na naš upit odgovorilo je da su početkom travnja ove godine zaustavili veću pošiljku antiknog novca.
“Početkom aprila ove godine prilikom kontrole putnika na Graničnom prijelazu Bajakovo, policija je spriječila jednog stranog državljanina u pokušaju krijumčarenja 2963 komada antiknog novca. Temeljem obavljene procjene i preliminarnog pregleda stručnih osoba nad pronađenim i oduzetim numizmatičkim materijalom, utvrđeno je da može datirati iz vremenskog razdoblja od V. st. pr. Kr. do XVI. st. po. Kr. Većina novca kovana je na području Bliskog istoka, Grčke, Turske i Crnog mora u današnjim teritorijalnim okvirima, a ukupna procijenjena vrijednost iznosi oko 2,2 miliona kuna. S obzirom da kriminalističko istraživanje i dalje traje, nismo u mogućnosti dostaviti više informacija o ovom događaju”, kazali su nam iz MUP-a.
I dok ta blaga prelaze granice, jedan od većih problema je pronaći pravog kupca.
Drevna blaga pokradena iz zona sukoba na Bliskom istoku nude se na društvenim mrežama, kažu istraživači, uključujući i predmete koje su vjerojatno opljačkali i militanti islamske države.
Grupe na Facebooku koje su reklamirale predmete brzo su širile ponudu, najprije tijekom Arapskog proljeća, a zatim i za vrijeme ratova koji su uslijedili, što je stvorilo prilike bez presedana za trgovce, rekao je Amr Al-Azm, profesor povijesti i antropologije Bliskog istoka na državnom sveučilištu Shawnee u Ohiu. On je godinama pratio trgovinu zajedno sa svojim kolegama u okviru Projekta Athar, koji je dobio ime po arapskoj riječi koja znači ‘starine’.
Sada postoji barem 90 Facebook grupa, najviše ih je na arapskom, a povezane su s ilegalnom trgovinom bliskoistočnim umjetninama, i imaju desetke tisuća članova, kazao je Al-Azm za New York Times.
Posao počinje upitom u grupi, a zatim se prenosi na chat ili WhatsApp pa je tako otežano praćenje, a ovakva trgovina potiče i tzv. ‘pljačke po narudžbi’. Drugi objavljuju detaljne upute pljačkašima kako bi pronašli arheološka nalazišta i iskopali blago.
„Najviše ih je iz Palmire, a ostali predmeti dolaze i iz Iraka, Jemena, Egipta, Tunisa i Libije. Većina ne dolazi iz muzeja ili zbirki jer bi njihovo postojanje bilo katalogizirano. Opljačkani su ravno iz nalazišta i nikad ih nitko nije vidio, jedini dokaz o njihovom postojanju su fotografije na društvenim mrežama“, govori dr. Al-Azm.
Nakon BBC nedavno objavio tekst o radu dr. Al-Azma i i njegovih kolega, Facebook je rekao da je uklonio 49 skupina povezanih s trgovinom antikvitetima, ali ostalo ih je još 90 i iz dana u dan ih je sve više. No, Al-Azm kaže da brisanje stranica i nije neka korist, jer su one ujedno i ključni dokaz za stručnjake i daljnju istragu.
