Četvrt stoljeća poslije, među okupljenima na vojnom groblju na brijegu iznad Višegrada, našla su se i dva Rusa.
Rame uz rame s visokim dužnosnicima bosanskih Srba njih su dvojica salutirali stotinama Rusa koji su se u Ratu u BiH od 1992. do 1995. borili na strani Republike Srpske. Balkan Insight na taj način uvodi u priču o Viktoru Zaplatinu i Aleksandru Kravčenku, veteranima tog rata koji su se tukli u etničkom sukobu na strani Srba protiv Hrvata i izrazito slabije naoružanih Bošnjaka u ratu u kojem je ubijeno 100.000 ljudi, većinom Bošnjaka.
Njih su dvojica danas u centru skupine nevladinih organizacija, privatnih osoba i političara koji rade na tome da uglačaju rusku sliku na Balkanu i činjenicu da pojedini Srbi danas ilegalno vode ruske ratove.
Sudjelovanje u stranim ratovima u BiH je zakonom zabranjeno 2014. godine, kao odgovor na to što je oko 200 bošnjačkih muslimana otišlo boriti se na strani ISIL-a u Siriju i Irak, kao i na to što su pojedini etnički Srbi putovali boriti se u regiji Donbas na istoku Ukrajine na strani proruskih separatista koji su se na ustanak podigli nakon rušenja proruskog predsjednika u Kijevu.
Rusi u Višegradu ničime nisu krili svoje veze sa srpskim plaćenicima. Te veze nisu umanjile niti njihovu sposobnost da održavaju političke veze s vladajućom strankom u Republici Srpskoj, izrazito proruskom entitetu Milorada Dodika. Veze između dvije strane održavaju se preko nevladinih organizacija; “Zavet” u BiH koji ima predstavnike u Rusiji i Unija dobrovoljaca Donbasa od nekih 10.000 pripadnika. Takve stvari definitivno predstavljaju jednu od prepreka na putu BiH u integraciju u EU i u NATO.
Zaplatin o tome nije htio govoriti za BIRN, ali Kravčenko jest: “Kako ste vi iz muslimanskog medija, osobno, ja nemam ništa protiv vas ili muslimana generalno, ali vi objavljujete neprovjerene protusrpske, proturuske i protupravoslavne priče. I zato ne vidim kako bih ikako mogao s vama razgovarati.”
Iznad Višegrada tog 12. aprila bila je riječ o još jednoj tradicionalnoj komemoraciji pogibije trojice ruskih boraca iz 1993. Savo Cvjetinović, predsjednik “Zaveta”, objasnio je da je pokrovitelj Ministarstvo rada i pitanja veterana RS-a.
Ministar Duško Milunović član je Socijalističke partije, ali je također član “Zaveta”. Cvjetinović je lokalni službenik glavne vladajuće stranke tog entiteta SNSD-a. Članovi “Zaveta” pozivaju se na to da njihova organizacija koristi izrazito mirotvorna sredstva djelovanja.
Međutim, organizacija ima svoje ogranke u Sankt Peterburgu i u Moskvi, gdje im je predstavnik Vladimir Sidorov, odvjetnik, veteran vojske SSSR-a i bivši plaćenik. On ima i političku karijeru, kao član krajnje desničarke Liberalne demokratske stranke Rusije (LDPR) Vladimira Žirinovskog. Žirinovski se od 2015. nalazi pod sankcijama EU-a zbog “aktivne podrške” ruskim vojnim operacijama u Ukrajini. LDPR je otvoreno podržao rusku aneksiju Krima u martu 2014. Sidorov je na Facebooku u oktobru 2014. objavio fotografiju sebe u Lugansku, također pobunjenoj regiji u Ukrajini, i to s oružjem u rukama.
Fotografiju je potpisao kao sebe u tamošnjoj humanitarnoj misiji. Sidorov se borio kao plaćenik prvo 1992. u Moldaviji, tijekom rata za odvajanje Transdnjestra, a potom u BiH, gdje je bio smješten u Višegradu.
Prema fotografijama koje je objavio na Facebooku 16. aprila, i on je bio na komemoraciji 12. aprila ove godine, u društvu Kravčenka i gradonačelnika Višegrada Mladena Đurevića.
Ovaj grad slavan je po romanu Ivana Andrića “Na drini ćuprija” iz 1945., ali je neslavan po zločinima iz rata u BiH u 90-ima. U martu 2015. Sidorov i Domovinska unija odali su počast Igoru Strelkovu Girkinu, ruskom veteranu rata u BiH, zbog svoje uloge kao zapovjednika u istočnoj Ukrajini 2014. Zbog te iste uloge od EU-a je 2014. dobio sankcije, a od Ukrajine optužnicu zbog terorizma. Milunović ovo nije htio komentirati za BIRN. Na komemoraciji u Višegradu okupili su se i deseci školaraca s ruksacima na leđima. Tamo je tada prikazan i film opisan kao “zločini NATO-a”. Slijedili su govori Rusa kojima su se prisjećali dana kada su dolazili u BiH kako bi se “borili na strani svoje braće po pravoslavnoj vjeri”. Milan Torbica, Milunovićev savjetnik i također ratni veteran, ispričao je da su Rusi hrabro dali srce “ustrašenim ljudima ovdje i pridonijeli snazi vojnika Vojske RS-a”. “Tako dugo dok Srbi i Rusi budu stajali jedni uz druge, Alahov cilj se neće ostvariti. Povijest je to pokazala”, kazao je. Pa je gradonačelnik ljubio crvenu zastavu s križem donbaških dobrovoljaca i sve tome slično. Unija dobrovoljaca Donbasa korijenje na Balkanu je pustila 2015. kada je proglasila u Beogradu da je potpisala sporazum o suradnji s devet organizacija iz RS-a, uključujući i “Zavet”. A tamo je stajalo da se obavezuje na pomoć srpskim dobrovoljcima u ratu u Ukrajini i njihovim obiteljima nakon povratka iz rata.
Osim toga, oni će voditi računa o ulozi dobrovoljaca u širenju objektivnih informacija, u borbi protiv dezinformacija i stvaranju pozitivnog mišljenja u društvu o dobrovoljcima. U BiH je do sada zbog ratovanja u Ukrajini optužen samo 53-godišnji Gavrilo Stević. U BiH je zbog ratovanja u ISIL-u do sada osuđeno 50 osoba. U Srbiji je po sličnim zakonima do sada zbog ratovanja u Ukrajini osuđeno 30 osoba. 2016. godine Zaplatin je vodio osnivanje Balkanske kozačke armije u Kotoru u Crnoj Gori. Predsjednik “Zaveta” Cvjetinović za BIRN je rekao da on osobno “nikada ne bi savjetovao nekome da ode u rat”. Ali: “Ako oni znaju da je to protuzakonito i spremni su platiti cijenu za to, onda će platiti cijenu.”
On negira da “Zavet” ima ikakav sporazum o suradnji s Unijom dobrovoljaca Donbasa, ali i kaže da, kad bi postojali dobrovoljci kojima bi trebala pomoć, “mi bismo im pomogli”. Ističe, međutim, da odvjetnici traže novac, a oni “novca nemaju”. Isto tako kaže on i to da je riječ o “moralnoj obavezi” podržati “one koji su podržali nas”. “Rusija nije slala dobrovoljce ovamo u 90-ima, oni su dolazili sami, također riskirajući sve”, kazao je Cvjetinović. Rekao je i to da je komemoracija u Višegradu njihov jedini kontakt s Unijom iz Donbasa. “Zavet” je inače registriran u Bijeljini i u Brčkom, kao i to da je ogranak u Brčkom od RS-a primio donaciju od 1000 eura. Gradske vlasti Bijeljine potvrdile su pak da je tamošnji ogranak “Zaveta” primio donaciju od 4000 eura od lokalnih vlasti za tečajeve ruskog jezika. Cvjetinović naposljetku negira da je “Zavet” na ikoji način poluga Rusije, odnosno da su akcije poput one s velikim plakatima od prije nekoliko godina, na kojima se lobiralo protiv NATO-a, njihova samostalna lokalna akcija.
(TBT)
