I na kraju se svelo na ovo: nedavno su predsjednika SAD pitali je li on ruski agent. A on je odbio da konkretno odgovori.
Pitanje, koje mu je uputio prijateljski nastrojen novinar, ne jedan od onih iz “lažnih medija” koje on ponižava, bilo je “najuvredljivija stvar koju ga je iko ikada pitao”, rekao je predsjednik. To je, međutim, pitanje koje je obilježilo njegov mandat koji je ušao u treću godinu.
Ukoliko je djelimična blokada vlade između predsjednika Donalda Trumpa i Kongresa bila gadna, ona bi mogla da u svjetlu onoga što slijedi još i djeluje pitomo.
Bitka oko zida na granici samo je preliminarni okršaj u ovom novom dobu podijeljene vlade. Prava borba će tek početi. A za vrijeme svog govora o stanju nacije koji je održao 5. februara, predsjednik je ponovo istakao svoj borbeni pristup, ponovivši svoj poziv za izgradnju zida, oštriju regulativu o imigraciji i kraj istraga njegove administracije.
“U Americi nastupa ekonomsko čudo”, rekao je tokom svog obraćanja naciji. “Jedina stvar koja to čudo može zaustaviti jesu suludi ratovi, politika ili sumanute partijske istrage.”
Ali sada kada demokrate drže Predstavnički dom, sa specijalnim savjetom za koji se vjeruje da radi na otkrivanju umiješanosti Rusije u izbore i Trumpovu predizbornu kampanju, ali i sa medijima koji se takmiče u pisanju članaka o impeachmentu, Trump je suočen sa mogućnošću političkog rata za opstanak.
Osnažene demokrate pozvale su Michaela Cohena, nekadašnjeg dugogodišnjeg ličnog advokata predsjednika, da svjedoči nakon što je on iznio tvrdnje da je Trump pred izbore 2016. platio šutanje ženama koje su tvrdile da su bile u vezi sa njim. Cohenovo saslušanje bit će zatvoreno za javnost, a održat će se 28. februara.
U dokumentima se nalaze dokazi da je nekadašnji vođa Trumpove kampanje dijelio podatke o rezultatima anketa sa saradnikom koji je povezan sa ruskim obavještajnim službama.
Onda su novi izvještaji doprinijeli osjećaju da je Bijela kuća pod opsadom. New York Times je objavio da je biro, nakon što je Trump otpustio bivšeg direktora FBI-ja Jamesa Comeyja 2017. godine, pokrenuo istragu o tome da li predsjednik radi za Ruse. Washington Post objavio je da se Trump baš potrudio da sakrije detalje svog razgovora sa Vladimirom Putinom čak i od članova svoje administracije.
Hoće li sve ovo dovesti do impeachmenta još uvijek je neizvjesno, ali ovi događaji definitivno učvršćuju šanse da će Washington, naročito sada kada se ređaju kandidati koji će mu stati na crtu 2020. godine, potrošiti mjesece u polemisanju o budućnosti Trumpove administracije i pravca u kojem se SAD kreću.
“Stvarnost je da će se u naredne dvije godine neprekidno voditi politički rat”, kaže Andy Surabian, strateg republikanaca i nekadašnji specijalni asistent predsjednika Trumpa.
Trumpov unutrašnji krug se suzio i on oko sebe ima sve manje savjetnika kojima vjeruje. Kako je napisao na Twitteru 12. januara: “U Bijeloj kući nema nikoga osim mene.”
Surabian također navodi da ostatak partije mora da prepozna prijetnju i ujedini se iza predsjednika. “Republikanci moraju da razumiju da demokrate u Kongresu nisu zainteresovane za saradnju, oni žele krv”, kaže on. “To je rat u kojem možemo da pobijedimo, ali samo ako se ujedinimo i pokažemo odlučnost da uzvratimo.”
Demokrate kažu da žele odgovornost, ne krv, te da hoće da natjeraju predsjednika koga republikanski Kongres nikada nije provjeravao, da prizna svoje učešće u brojnim skandalima koji su izbili oko njegove kampanje, poreza, biznisa i administracije.
Možda je u svemu tome zaista izgubljena bilo kakva mogućnost da republikanci i demokrate sarađuju. Kada su u pitanju zdravstvena njega, porezi, klimatske promjene, oružje i nacionalna bezbjednost, ove dvije strane oblikovale su vladu podijeljeniju nego ikada.
Julian Epstein, koji je bio savjetnik demokrata tokom borbe za impeachment predsjednika Clintona prije 20 godina, kaže da će važna pitanja poput osipanja srednje klase koja se nije snašla u ekonomiji 21. vijeka proći nezapaženo usred bitaka koje će tek uslijediti.
“Politička klasa je sada navučena na manihejski sukob kao način života”, kaže pstein. “To je postalo majčino mlijeko – za ključne glasače obiju partija koji zajedno čine manjinski dio biračkog dijela, za kablovske televizije i za društvene medije.”
Predsjednik je nedavno dobar dio vikenda proveo braneći se od optužbi da je pretjerano blizak za Putinom. On je insistirao na tome da prema Rusiji ima daleko tvrđi stav od svih svojih prethodnika i FBI-ja koji su vodili “gubitnici koji su pokušavali da ponize vašeg predsjednika”.
On je 12. januara pozvan u emisiju na televiziji Fox News koju vodi Jeanine Pirro, koja je učestvovala na njegovim mitinzima prošle jeseni. Ona ga je sa prezirom pitala o FBI istrazi o kojoj je pisao New York Times: “Pitat ću vas sada, jeste li ili ne radili za Rusiju, gospodine predsjedniče?”
“Mislim da je to najuvredljivija stvar koju me je iko ikada pitao”, odgovorio je Trump. “Mislim da je to najuvredljiviji članak koji je ikada o meni napisan. A ako ga pažljivo pročitate, vidjet ćete da nemaju apsolutno ništa.”
Ona je zatim citirala članak u kojem se navode njegovi pokušaji da prikrije detalje privatnih sastanaka koje je imao sa Putinom. “Vodili smo sjajan razgovor”, rekao je Trump. “Pričali smo o Izraelu i obezbjeđivanju Izraela i gomili drugih stvari, i to je bio sjajan razgovor. Ništa ne krijem. Ne bi moglo manje da me bude briga.”
Jeanine Pirro je izrazila saosjećanje sa njim zbog bitaka koje on vodi.
“Tako ste borbeni, to je nevjerovatno”, rekla je.
“Pa, pretpostavljam da imam dobre gene”, odgovorio je.
(TBT, NYT)