Papa Franjo priznao je. Nakon godina šutnje otvoreno je priznao kako postoji niz svećenika i biskupa koji seksualno zlostavljaju časne sestre. Dugogodišnji je to problem koji vlada u katoličkoj crkvi, a ovo je prvi put da je papa javno priznao nešto što je, možemo slobodno reći, javna tajna.
Časne sestre optužbe za silovanje posljednjih godina iznosile su sa svih krajeva svijeta, do Indije, Afrike, Latinske Amerike i Italije. Vatikanski magazin čak je prošlog tjedna spomenuo kako časne sestre odlaze na pobačaje ili rađaju djecu koja su nastala iz takvih zlostavljanja. Međutim, papa Franjo nikada to ranije nije komentirao, sve dok ga nisu zatražili komentar o toj temi tokom njegovog leta, povratka u Rim iz posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
“To je istina. Postoje svećenici i biskupi koji su to činili”, rekao je papa.
ADVERTISEMENT
Njegovo priznaje baca novo svjetlo na dugogodišnje skandale seksualnih zlostavljanja unutar katoličke crkve. Tako je zapravo odao priznanje svim časnim sestrama koje su godinama pokušavale izazvati pažnju čelnika crkve, dosada neuspješno.
U novembru prošle godine organizacija koja predstavlja žene unutar crkve, International Union of Superiors General, i službeno se odrekla “kulture tajne i tišine” koja je doprinijela tom zlostavljanju. Organizacija je potaknula časne sestre da priče o zlostavljanju i prijave, piše The New York Times.
Visoki čelnik u Vatikanu koji se bavi tim seksualnim optužbama dao je prošlog mjeseca ostavku, nakon što ga je jedna časna sestra optužila zbog neprimjerenih seksualnih komentara koje joj je dao tokom ispovijedi. Vatikan je rekao kako je Hermann Geissler te optužbe negirao. Članak objavljen u prošlosedmičnom izdanju Women Church World, ženskog magazina vatikanskih novina L’Osservatore
Romano, zlostavljanje je povezao sa velikom moći koju svećenici imaju.
“Zlostavljanje žena rezultira i rađanjem i tako potiče skandale od nametnutih pobačaja i djece koju tih svećenici ne priznaju”, pisalo je u članku autorice Lucetta Scaraffia, feministice i intelektualke te glavne urednice Women Church World. Papa Franjo rekao je pak kako je to dugotrajan problem na čijem rješavanju Vatikan već radi i kako su neki svećenici zbog toga suspendirani. “Može li se učiniti više? Da. Imamo li želju za tim? Da. Međutim, ovo je put koji smo već započeli”, rekao je.
Prisjetio se Franjo kako je njegov prethodnik papa Benedikt XVI. bio “snažan muškarac” koji je, kako je naglasio, želio ukloniti svećenike koji su počinili takva djela, pa čak i djela “seksualnog ropstva”. Govorio je o slučaju kada je papa Benedikt razriješio jedan red časnih sestara “u koji se ušuljala određena vrsta ropstva, seksualnog ropstva od strane klera ili osnivača”.
Glasnogovornik Vatikana Alessandro Gisotti rekao je kako je papa Franjo govorio o maloj grupi u Francuskoj koja je bila suočena s nizom kritika i problema – Contemplative Sisters of Saint-Jean. Zlostavljanje časnih sestra ipak uživa manje pozornosti od zlostavljanja djece, međutim, to je problem koji je u crkvi poznat već godinama. Takvih prijava bilo je i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u, a mnogi primjeri stižu iz Afrike, u kojoj su se svećenici okrenuli časnim sestrama u trenucima velike epidemije AIDS-a.
U jednom je trenutku sestra Maura O’Donohue pisala o slučaju u Malaviju gdje je 30 sestara zatrudnjelo u takvim odnosima sa svećenicima u jednom župi. A kada su se požalile, kako je napisala, bile su zamijenjene. Prošle je godine časna sestra u Indiji optužila biskupa da ju je navodno silovao od 2014. do 2016. godine. Kada je silovanje prijavila policiji, svećenik je bio uhićen, a to je uvelike podijelili katoličku javnost.
Mnogi svećenici slavili su odluku o njegovom puštanju uz jamčevinu, dok ga ove godine očekuje početak suđenja. U jednom slučaju u Čileu koji je izazvao puno pažnje javnosti Vatikan već provodi istragu o takvim slučajevima zlostavljanja.Trenutačne i bivše časne sestre rekle su kako je praksa uklanjanja sestara iz župe bila pravilo, i to u trenutku čim bi one prijavile zlostavljanje.
Sličnih primjera bilo je i u Europi, Aziji, Africi i Južnoj Americi, kako su pokazale prošlogodišnje istrage u kojima se tvrdi kako Vatikan nije pravomjerno kaznio prijestupnike ili podržao žrtve. Na nedavnoj konferenciji u Pakistanu sestra Rose Pacatte iz Los Angelesa savjetovala je ženama iz crkvenih redova kako spriječiti zlostavljanje. “Nemojte prijavljivati biskupima ili svećenicima odmah, jer i oni sami mogu biti zlostavljači ili ih mogu štiti”, savjetovala im je. Prošle godine bivša časna sestra Mary Dispenza koja radi za Survivors Network of Those Abused by Priests pomogla je u popularizaciji pokreta #nunstoo na Twitteru. Krenula je u taj projekt kako bi prikupila svjedočenja o onima koje su zlostavljali katolički svećenici i sestre, no na kraju je dobila niz svjedočanstava o zlostavljanju časnih sestara. “Ljute me riječi pape sada, ljuti me što nije pričao o tragedijama i akcijama koje će se poduzeti”, rekla je.
U većoj mjeri papin posjet Ujedinjenim Arapskim Emiratima bio je fokusiran na širenje dijaloga sa muslimanskim svijetom i završio je potpisivanjem neke vrste manifesta sa imamom Ahmed al-Tayeb. Kada su ga tokom leta ispitivali o mnogim konzervativnim kritikama zbog njegove pozitivnosti u svom pristupu Bliskom istoku, i kako su ga zapravo muslimanski šeici iskoristili, našalio se i rekao: “Ne samo muslimani”, i dodao kako njegovi kritičari misle kako su ga izmanipulirali svi.
Međutim, naglasio je kako dokument kojeg je potpisao ima čvrsto teološko uporište i nije se ništa izmijenilo u crkvenim učenjima iz Drugog vatikanskog sabora. “To nije korak nazad, već korak unaprijed”, naglasio je. Papa je ranije služio misu u Abu Dabiju pred oko 135.000 katolika među kojima su mnogi migranti iz Indije, Filipina i Južne Afrike koji su u tu zemlju stigli trbuhom za kruhom. Najvećoj javnoj misi u historiji muslimanskog svijeta prisustvovalo je i 4000 muslimana i to u svijetu u kojem se druge vjere toleriraju, međutim, ne pokazuju javno u tolikoj mjeri.
Vjeruje se kako će se tema zlostavljanja u svećeničkim redovima naći i na dnevnom redu sastanka pape i Svjetske biskupske konferencije koji će se održati krajem februara u Rimu. Zlostavljanje je veliki moralni teret ne samo na leđima pape Franje i njegova pontifikata, već i cijele katoličke crkve.
(TBT, Agencije)
ADVERTISEMENT
