Liberalne vrijednosti u Evropi susreću se sa izazovom “koji nije viđen od tridesetih godina prošlog stoljeća”, kažu vodeći intelektualci iz 21 zemlje, i to u trenutku dok Velika Britanija slobodnim padom ide prema Brexitu, a čini se da će nacionalisti u velikim brojevima zasjesti u Evropski parlament nakon izbora.
Grupa od 30 pisaca, povjesničara i Nobelovaca objavila je, u nekoliko novina, uključujući i u Guardianu, a većina drugih je prenijela, manifest o tome kako se “Evropa raspada pred našim očima”.
“Mi sada moramo natjerati Evropu da ne posustane ili da nestane pod valovima populizma”, stoji u pismu.
“Moramo ponovno otkriti političku volju ili prihvatiti to da je mržnja, srdžba i njihova svita niskih strasti nešto što će nas okružiti i potopiti”.
Pišu o tome kako im je žao sa su ih napustili “oni preko kanala” – Brexit je odnoste između otoka i kontinenta doveo na vjerovatno najniže grane od Drugog svjetskog rata.
Intelektualci se slažu u jednome, a to je da osim ako se ne učine napori da se zaustavi rastući populizam, ovi EU izbori će “biti najopasniji od svih do sada, pobjeda za uništavače, a sramota za one koji i dalje vjeruju u naslijeđe Erasmusa, Dantea, Goethea i drugih. Nositi će prezir prema inteligenciji i kulturi, biti će to eksplozija ksenofobije i antisemitizma, katastrofa”.
“Napušteni od susjeda preko kanala ali i saveznika preko Atlantika, koji su dva puta Evropu spašavali od propasti, ranjiva na sve češće manipulacije gospodara iz Kremlja, Evropa kao ideja, kao želja i kao tvorevina, raspada se pred našim očima”, stoji u članku.
Tekst od 800 riječi sastavio je francusku filozof Bernard-Henri Lévy. Potpisnici su pisac Ian McEwan i Salman Rushdie, povjesničar Simon Schama i Nobelovci Svetlana Alexievitch, Herta Müller, Orhan Pamuk i Elfriede Jelinek.
Rushdie je za Guardian rekao kako je “Evropa u većoj opasnosti sada nego ikada u proteklih 70 godina, i neki od nas smatraju da je vrijeme da ustanemo i sa se čije naš glas. Što se katastrofe Brexita tiče mislim da se zemlja da spasiti još jednim referendumom, a da će to napraviti mnogo i za spasenje Evrope”, kaže Salman Rushdie.
McEwan kaže kako je potpisao manifest jer je trenutno “jako pesimističan, ali se nada da će se sve preokrenuti”.
Pamuk kaže kako je ideja Evrope važna i zemljama koje nisu na zapadu.
“Bez ideje Evrope nema ideje slobode, ženskih prava, demokratije i egalitarizma koje je teško braniti u mom djelu svijeta”, rekao je pisac.
“Povijesni uspjeh Evrope olakšao je odbranu tih ideja i vrijednosti koje su od središnje važnosti za čitav svijet. Nema Evrope onkraj tih ideja i vrijednosti, osim Evrope turizma i biznisa. Evropa nije geografija na prvom mjestu nego set ideja, a ta je Evropa, sama ideja nje, sada napadnuta”, kaže turski pisac Orhan Pamuk.
Tokom izbora u maju, prvih koje neće uključivati Veliku Britaniju, većina stručnjaka najavljuje porast u podršci populistima, nacionalistima i anti-imigrantima. Mnogi su od njih već napredovali u nacionalnim izborima, dok su prije toga, nakon rata, dominirale centrističke stranke.
Matteo Salvini, talijanski radikalno desni političar iz Lige izbor je opisao kao odabir između “Evrope elita, banaka, finansija, imigracija i nesigurnog rada” s jedne strane i “ljudi i rada” s druge, obećavši napraviti euroskeptično savezništvo između “Italije i Poljske”.
Premijer Mađarske, Viktor Orbán, kaže kako su izbori šansa za reći zbogom “liberalnoj demokratiji”. Za razliku od euroskeptika u Velikoj Britaniji, oni sa kontinenta ne žele otići iz Unije, već je preuzeti.
Odbranu kontinenta protiv alt-desničara vode francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel. Iako oboje imaju “problema kod kuće” uporno rade na prijateljstvu dvije zemlje, te podsjećaju nakon kakvog krvoprolića se rodila ideja EU i zašto.
Rezultat bi izbora mogao biti mnogo kompleksniji parlamentarni sistem, građenje koalicija, te problemi s “proguravanjem” zakona posebno oko imigracije i reforme eurozone.
Iako nisu pozvali na direktnu akciju, oni koji su potpisali manifest kažu da se “ne žele samo prepustiti nadolazećoj katastrofi”. Broje se pod “nedovoljno glasne” patriote koji razumiju da “tri četvrtine stoljeća nakon pobjede fašizma i 30 godina nakon pada Berlinskog zida, bije se nova bitka za civilizaciju”.
Usprkos, kažu, nekih “grešaka, propusta te tu i tamo kukavičluka Evropa ostaje drugi dom svakog slobodnog čovjeka, muškarca i žene, na planeti”.
“Pro-Evropljani više nemaju izbora. Moramo oglasiti alarm protiv palikuća naše duše i duha koji se, od Pariza i Rima, preko Barcelone, Budimpešte, Dresdena, Beča ili Varšave igraju s našim slobodama”.
Potpisnici su: Vassilis Alexakis, Svetlana Alexievitch, Anne Applebaum, Jens Christian Grøndahl, David Grossman, Agnès Heller, Elfriede Jelinek, Ismaïl Kadaré, György Konrád, Milan Kundera, Bernard-Henri Lévy, António Lobo Antunes, Claudio Magris, Ian McEwan, Herta Müller, Ljudmila Ulitskaja, Orhan Pamuk, Rob Riemen, Salman Rushdie, Fernando Savater, Roberto Saviano, Eugenio Scalfari, Simon Schama, Peter Schneider, Abdulah Sidran, Leïla Slimani, Colm Tóibín, Mario Vargas Llosa, Adam Michnik i Adam Zagajewski.
(TBT, Express.hr)
