RELIGIJA
Do beatifikacije Alojzija Stepinca neće doći
brzo jer je Srpska pravoslavna crkva zatražila od Vatikana da posebna komisija
iznese svoj sud i o dešavanjima iz doba NDH, navode hrvatski portali.
FOTO (Ilustracija)
Do beatifikacije Alojzija Stepinca neće doći
brzo jer je Srpska pravoslavna crkva zatražila od Vatikana da posebna komisija
iznese svoj sud i o dešavanjima iz doba NDH, navode hrvatski portali.
Pošto SPC nisu jasni argumenti na osnovu kojih
je Alojzije Stepinac – svet, papa Franjo je predložio formiranje Radne grupe
koju će činiti katolički i pravoslavni stručnjaci, a čiji zadatak će biti da
zajednički preispitaju sporna pitanja, što je izazvalo zaprepaštenje i
nezadovoljstvo u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj.
Proces beatifikacije kardinala Alojzija
Stepinca završen je prije četiri godine, pa je nekoliko puta objavljivan čak i
datum kada je kardinal Stepinac trebao biti proglašen svetim.
Onda je uslijedila korespondencija pape Franje
sa patrijarhom srpskim Irinejom. Kako prenose hrvatski portali, detalji
dogovora ne mogu se saznati ni iz Katoličke niti iz Pravoslavne crkve.
Portal “Telegram”, pozivajući se na
izvore u SPC, ističe da se patrijarh Irinej u pismu papi Franji nije bavio samo
beatifikacijom kardinala Stepinca, već je njegovo pismo znatno kompleksnije i
otvara niz vrlo važnih pitanja koja se odnose na period NDH i zločine koje je
počinio ustaški režim, što se može iščitati iz riječi kardinala Bozanića koji
je objasnio kako će biti ispitani i “ratni događaji u vezi sa odnosima
Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu po kriterijima cjelovite istine”.
Također, SPC ne krije zabrinutost što se u
Hrvatskoj i danas ne samo tolerišu nego i pokušavaju zagovarati, pa i rehabilitirati,
vrijednosti iz vremena ustaškog NDH režima.
Dakle, riječ je o znatno široj tematici kojom
će se baviti Radna grupa katoličkih i pravoslavnih stručnjaka, što potvrđuje da
je u pitanju dramatičan zaokret Vatikana sa, za sada, teško sagledivim
posljedicama, navodi portal.
Pošto će Radnoj grupi biti potrebno dosta
vremena, to znači da će se za nekoliko godina odgoditi proglašenje kardinala
Stepinca svetim, iako je radni proces, kako je istakao kardinal Bozanić, gotovo
završen sa pozitivnim zaključkom.
Patrijarh srpski Irinej uručio je krajem
prošle godine u Beogradu nadbiskupu Dominiku Mambertiju pismo za papu Franju u
kojem je iznio prigovore u vezi sa Stepinčevom kanonizacijom.
U pismu koje je krajem prošle godine patrijarh
Irinej uputio papi Franji, on je posebno upozorio na ulogu kardinala Stepinca u
pokrštavanju pravoslavaca nakon formiranja NDH i dolaska Ante Pavelića i ustaša
na vlast.
Posebno je osjetljivo pitanje pokrštavanje
Srba pravoslavaca u NDH, što nije jedini, ali je za SPC najsporniji dio
djelovanja kardinala Stepinca tokom ustaške vlasti.
Kardinal Stepinac bio je vojni vikar NDH, a
potom na čelu Komisije za pokrštavanje, što mu se u Srpskoj pravoslavnoj crkvi
najviše zamjera.
Pokrštavanjem su spašeni životi mnogih Srba,
ali ipak je riječ o manjem broju u odnosu na onaj koliko ih je ubijeno i
prisilno iseljeno.
Kritičari Stepinca smatraju da je način na
koji se sprovodilo pokrštavanje bio u potpunoj suprotnosti sa odbranom,
postupcima, pismima i obraćanjima koje je kardinal Stepinac iznosio za vrijeme
suđenja protiv njega nakon oslobođenja.
Stepinac je, naime, tvrdio da mu se ne može
suditi pod pritiscima, dakle, zalagao se za ono što je suprotno od onoga što je
kao predsjednik Komisije za pokrštavanje radio. Spašavanje života ljudi po
cijenu ljudske degradacije i poniženja grijeh je koji Bog ne bi trebalo da
oprosti.
Prema podacima koje je Srpsko narodno vijeće
prikupilo u zagrebačkoj nadbiskupiji, 1941. godine je oko 41.000 Srba podnijelo
molbu za pokrštavanje, 1942. oko 21.000, a nakon toga je godišnje stizalo
između 500 i 600 molbi.
Ukupno je, u prve dvije godine NDH, oko 65.000
Srba podnijelo molbu za pokrštavanje. Upozorava se da tim brojkama valja dodati
još oko 18.000 Srba čije se molbe za pokrštavanje nalaze u Državnom arhivu, kao
i oko 4.500 molbi iz Gradskog arhiva.
Kako navode hrvatski portali, srpska strana
tvrdi da je iz NDH prisilno iseljeno oko 120.000 Srba, te da ih je, prema
podacima “Američkog muzeja holokausta” u Vašingtonu, u NDH stradalo
oko 300.000, a prema podacima historičara Vladimira Žerjavića – 217.000.
U februaru je kardinal Kurt Koh, predsjednik
Papskog vijeća za sjedinjenje hrišćana, donio papin odgovor.
U njemu se navodi da su prigovori patrijarha
Irineja već bili predmet procesnih istraživanja iz kojih proizlazi da je
nadbiskup Stepinac bio pastir “posve posvećen spasu duša, kao vjeran
sljedbenik Hristov i uzor kršćanskog života”.
(The Bosnia Times)
