RELIGIJA
Muslimani se pripremaju za nastupajući
Kurban-bajram, vjerski praznik koji biva ispunjen jedinstvom i solidarnošću
Muslimani se pripremaju za nastupajući
Kurban-bajram, vjerski praznik koji biva ispunjen jedinstvom i solidarnošću.
Kurban-bajram je praznik u kojem se završava
čežnja, simbol međusobnog pomaganja i prepuštanja Allahu dž.š.
Pridonošenje kurbana (žrtve), u cilju sticanja Allahove bliskosti i
naklonosti, počelo je sa sinovima poslanika Adema (a.s.), a nastavilo je sa pokušajem Ibrahima (a.s) da
žrtvuje svog sina Ismaila koji je želio ispuniti obećanje prema Allahu. U
trenutku kada je prislonio nož uz grkljan svog sina kako bi ga kao prinio kao
žrtvu i ispunio Allahu dato obećanje, u pratnji meleka sa neba mu je poslat
ovan i ova tradicija se nastavila. Kasnije se klanje kurbana počelo smatrati
sunnetom kao sastavnog dijela vjerskog obreda hadždž . Sa posljednjim Božijim
poslanikom, Muhammedom (a.s), iz obreda kojeg obavljaju samo hadžije preraslo
je u univerzalni vjerski obred. Prema hidžretskom kalendaru, deveti dan mjeseca
Zul-hidže je dan uoči bajrama, a deseti, jedanaesti i dvanaesti dan su
bajramski dani koji mulsimani nazivaju i danima za klanje kurbana.
Bajramski dani su vrlo posebni za muslimanske
zemlje. Iako je napredak tehnologije
unio promjene unutar svakodnevnog života i donekle u zaborav bacio običaje,
bajrami se nisu promijenili sa aspekta njihove osobine ujedinjenja i spajanja.
Ponekad se prisjetimo nekadašanjih bajrama, sa čežnjom i nestrpljenjem
iščekujemo svaki nastupajući bajram. Duh jedinstva i sloge posebno se osjeti za
vrijeme Kurban-bajrama, jer klanje kurbana nije obavezno za sve, već samo za
one koji su u mogućnosti da to učine. Većina vjernika, među kojima su i
siromašni, nastoje da zakolju kurbana. To se smatra svetom obavezom. Ova
dužnost predstavlja poziv na društvenu solidarnost i potpomaganje. Siromašni
ljudi koji nisu u mogućnosti da jedu meso, u ovim bajramskim danima, barem
jedan put u godini, biće počašćeni. Kurbansko meso se dijeli na taj način da se
jedna trećina ostavi za goste koji će dolaziti u posjetu, jedna trećina se
izdvaja za ukućane, a jedna trećina se dijeli komšijama i siromašnima. Sa ovim
se jedan od najljepših primjera društvene solidarnosti može vidjeti u islamskom
svijetu.
Bajramsko uzbuđenje počinje nekoliko sedmica
prije Bajrama. U gradovima se postavljaju stočne pijace. Dok neki sami uzgajaju
svoje kurbane, neki će pak pazariti i kupiti kurbana. Potom će uslijediti
čekanje…
Odjeveni u novu, bajramsku odjeću, ukućani će
na Bajram s uzbuđenjem dočekivati goste. Svi članovi porodice probudit će se
rano ujutro, a muškarci će se zaputiti na bajram-namaz. Majke, naravno, ne
znaju za odmor u tim danima. Slatko, jela i sve ostale je na njima. Poslije
bajram-namaza počet će bajramsko čestitanje i ljubljenje ruku u znak
poštovanja. Okupljeni u kući, bajram će najprije jedni drugima čestitati
ukućani, a nakon toga će uslijediti pripreme za klanje kurbana. Neko će kurban
zaklati u svom dvorištu, a neko u klaonici.
Iako svako bajram slavi na svojstven način,
osjećaji koje donosi su isti. Na licima blistaju neizbrisivi osmijeh i radost.
Doručak obično biva pripremljen od mesa, džigerice ili kavurme. Poslije
doručka, ako starija rodbina živi daleko, njima će se bajram čestitati putem
telefona. Prve bajramske posjete biće upriličene roditeljima, ukoliko su živi i
žive u odvojenoj kući. Susret starijih i mlađih biće ispunjen radošću i srećom,
smijehom i veselom atmosferom.
Bajrami se naravno ne slave sa istim
entuzijazmom u čitavom islamskom svijetu. Želimo i Allaha molimo da prestanu
patnje svih muslimana koji nisu u mogućnosti da u slobodi upražnjavaju vjeru i
suočeni su sa zulumom. Još jednom ćemo im poslati poruku da nisu sami i da je
islamski svijet uz njih.
Ovom prilikom čestitamo vam nastupajući
Kurban-bajram, uz želju da se vječno održi mir koji bajrami donose i da mir
vlada u svim društvima i u svijetu.
Bajram šerif mubarek olsun svim muslimanima u
svijetu!
(The Bosnia Times)