Priče o teritorijalnim i graničnim prekrajanjima su besmislene, jer to Srbiju i Kosovo udaljava od normalizacije međusobnih odnosa kao dviju susjednih država, smatra politički analitičar i nekadašnji visoki jugoslavenski funkcioner s Kosova Azem Vlasi.
U razgovoru za Vijesti.ba, on napominje da u demokratski uređenim državama, svi građani treba da uživaju ljudska, građanska iIi etnička prava i slobode.
“Etnički čiste države su nemoguća misija u ovoj regiji i u Evropi. Zato predsjednici Tači i Vučić treba da traže kreativnije, savremenije i demokratske ideje za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, a ne da posegnu za idejama koje nas udaljavaju još više”, navodi Vlasi.
Osvrnuo se na stav savjetnika američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Johna Boltona da Vašington ne isključuje opciju teritorijalnih korekcija ukoliko se o tome Beograd i Priština mogu dogovoriti.
“Ono što je Bolton kazao treba shvatiti kao principijelno stajalište da Vašington nema ništa protiv onoga o čemu se Beograd i Priština dogovore. Nije rekao da je ideja o teritorijalnim prekrajanjima dobra”, kaže Vlasi.
No, kako ističe, stvar je u tome što se Priština i Beograd uopšte ne mogu o tome dogovoriti, jer je to “loš pristup i ćorav posao”. To je, potcrtava, nemoguća misija.
Vlasi napominje da Tači govori o “korekciji granice” sa Srbijom i to tako da se jug Srbije gdje žive u većini Albanci pripoji Kosovu. S druge strane, Vučić govori o “razgraničenju između Srba i Albanaca” i misli da bi trebalo četiri opštine na sjeveru Kosova gdje Srbi žive u većini pripojiti Srbiji.
U Preševskoj dolini zivi oko 90 posto Albanaca, a u četiri opštine na sjeveru Kosova takođe oko 90 posto Srba.
“Gledano sa strane, to izgleda jednostavno. Međutim, na terenu stvar je mnogo složenija. Niti će Srbija dati Preševsku dolinu na svom jugu u cjelini gdje većinom žive Albanci, niti bi Kosovo dalo sve opštine na svom sjeveru gdje žive većinom Srbi”, smatra Vlasi.
Ovaj analitičar ukazuje na činjenicu da preko Preševske doline na jugu, Srbija međunarodnom kopnenom i željezničkom magistralom preko Makedonije, izlazi na Solunsku luku, dakle na Egejsko more. Razumljivo, ističe, to ne bi dala ni pod koju cijenu.
“Na sjeveru Kosova mi ne bismo dali ni pod koju cijenu sjeverni dio Mitrovice, Zvečan, ni Zubin Potok uz granicu koja izlazi na Sandžak prema Novom Pazaru. To iz geopolitičkih, strateških i privrednih razloga i životnih poterba. Tamo se jednim dijelom prostire značajni rudarsko-metalurski privredni resurs ‘Trepče’. Pogotovo nema šanse da se odričemo Zubinog Potoka, gdje je naš najveći vodo-resurs, koji za Kosovo bukvalno život znači. To mu dođe kao da komšiji prepustite bunar iz kojeg porodica pije vodu”, pojašnjava Vlasi.
Stavove koje su bivši predstavnici u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz Schilling naveli u upozoravajućem otvorenom pismu zvaničnicima EU, Vlasi ocjenjuje kao umjesnim, konstatujući da ih treba uzeti ozbiljno.
Bivši visoki predstavnici, podsjećamo, istakli su da bi prekrajanje granica između Srbije i Kosova moglo dovesti do preljevanja nestabilnosti na BiH, te da pomjeranje granica neće riješiti probleme podjela, već će ih samo još više produbiti.
“Oni dobro poznaju našu regiju i znaju kroz kakve tragedije i stradanja smo prošli zbog suludih pokušaja za etnički čistim granicama i teritorijama. Posljedice te sulude politike još osjećamo”, upozorava Vlasi.
Prema njegovim riječima, bilo gdje, pa sada i između Kosova i Srbije, ako se pitanje prekrajanja granica otvori, izazvat će lančanu negativnu reakciju i destabilizaciju cijele regije.
“Najprije će se to odraziti na BiH. Ali posljedice će imati Srbija. Jer, ako se neko zanosi idejom da entitet RS pripoji Srbiji, neće niko moći da spriječi zahtjev Bošnjaka u Sandžaku da se pripoji ostatku Bosne. Zašto onda Bošnjaci da ne budu u jednoj državi?”, ističe on.
Mišljenja je da bi se to onda moglo negativno odraziti i na stanje u Crnoj Gori, gdje živi brojna bošnjačka i albanska zajednica, ali i na Makedoniju, gdje Albanci čine 30 posto populacije.
“A Makedonija je na dobrom putu ka evropskim integracijama i članstvu u NATO-u. Crna Gora je već članica NATO-a i brzo će ka EU. Put kojim idu Crna Gora i Makedonija dobar su primjer za cijelu regiju”, kaže Vlasi.
On ističe da su ključne zemlje međunarodne zajednice, prije svega zapadne zemlje, priznale Kosovo u ovim granicama.
“Niko od nas ne traži da išta damo Srbiji, jer joj ništa ne dugujemo. Od Srbije ništa ne tražimo. A niko ni ne kaže da su teritorijalna prekrajanja dobra ideja. Nama ne smetaju Srbi ni na sjeveru niti bilo gdje po Kosovu. Čine 5 posto stanovništva Kosova i nisu za nas nikakav problem. To su naši građani i uživaju sva građanska i etnička prava”, tvrdi Vlasi.
Mišljenja je da kosovskim Srbima takođe ne odgovara teritorijalno prekrajanje Kosova.
“Većina njih, oko 60 posto živi svuda po Kosovu, tek 40 posto ih živi na sjeveru. Ako bi Srbija pretendirala da te četiri opštine na sjeveru pripoji Srbiji, poruka za ovih 60 posto bi bila da odu tamo, dakle u Srbiju. Eto opet masovnog egzodusa iIi ljudskih drama. Nama ni na jednom dijelu Kosova Srbi ne smetaju, iako oni emotivno vole državu Srbiju, a ne Kosovo. Ali se zna gdje je granica”, poručuje Vlasi.
Stoga, zaključuje, ideje o etničkom razgraničenju i prekrajanju granica prevaziđene su, antievropske, necivilizacijske i štetne.
“Treba ih sa gnušanjem odbaciti. Uostalom, priča o tome samo dodatno kontaminira ove prostore, inače nema ništa od toga”, kategoričan je ovaj analitičar.
(TBT, Vijesti.ba)
