Azijski divovski stršljen je najveća vrsta stršljena, a veličine je vrapca s narančastom glavom, crnim tijelom i žalcem od 6 milimetara. Nije novost u životinjskom svijetu i već dugo nastanjuje područja Dalekog istoka – od Rusije i Indije do Šri Lanke, Kine i Japana.
No, ono što je novost je brzina njegovog razmonožavanja i opstanka – sve toplije zime omogućuju maticama preživljavanje dulje nego što im je priroda namijenila, a sve veći broj gnijezda predstavlja pravu opasnost – kako za pčele, tako i za ljude, slažu se znanstvenici.
Ubica pčela
Pčele koje su posljednjih godina ionako ugrožena vrsta na udaru su stršljena, a samo njih 30 u stanju je ubiti cijelu koloniju od čak 10 hiljada pčela u samo sat vremena.
Napadaju tako da jednog stršljena pošalju u izvidnicu, a on obilježava košnicu kako bi je drugi stršljeni pronašli. Nakon što dolete u napad započinju s nemilosrdnim masakrom – u sekundi odgrizu pčeli glavu i prelaze na sljedeću.
Stršljeni će napasti čovjeka približi li se njegovom staništu, osobito u ljetno doba kad su aktivniji i više uznemireni. No, javnost ne percipira stvarnu opasnost koja dolazi od njih – pa dok se svi boje morskih pasa, rijetko ko je svjestan da oni u jednoj godini ubiju više ljudi u svijetu nego morski psi u deset godina.
Svake godine, oko 50-ak ljudi podlegne njihovom ubodu u sjeverozapadnoj Kini, a taj broj je u stalnom porastu, zbog širenja gnijezda i približavanja gradovima. Stvarne zaštite nema, osim eventualno sigurnosnih odijela u kojima nitko neće hodati.
“Problem kod azijskih stršljena je njihova veličina i količina otrova”, kaže entomologinja Lynn Kimsey. Nakon uboda, tkivo postaje crno i može doći do nekroze, ako vas već otrov ne ubije.
Koliko je taj otrov snažan dokazuju i slučaj u kojem je žena ostala paralizirana nakon brojnih uboda dok je radila na svome polju. Dva dana je provela na dijalizi koja joj je spasila život izbacivanjem otrova iz organizma.
(TBT)
