Evropska unija, Rusija, Kina, SAD, Turska – svi koriste trgovinu i politiku kako bi učvrstili utjecaj na Balkanu – piše austrijski “Standard”.
Rusija ne želi da Makedonija uđe u NATO – zbog toga nastoji da podrije historijski sporazum Grčke i Makedonije o rješenju spora oko imena. Makedonski premijer Zoran Zaev nedavno je objavio da su grčki biznismeni, simpatizeri “ruske stvari”, pokušali podmititi ljude da izazovu nasilje u Makedoniji. Službenici ruske ambasade u Atini čak su pokušali novcem privoliti političare, poslovne ljude i monahe na Atosu da djeluju protiv rješenja s pomenutog spora oko imena. Atina je u julu protjerala te diplomate, nakon čega se i Moskva pokušala otarasiti grčkih diplomata. Atina je poslije toga povukla ambasadora iz te zemlje, piše “Standard”.
„Podsjećamo naše ruske prijatelje da nijedna zemlja na svijetu neće tolerirati pokušaje a) podmićivanja državnih činovnika; b) podrivanja njene spoljne politike i c) miješanja u njene unutrašnje stvari – navodi se na siteu grčkog Ministarstva spoljnih poslova.
Ambivalentan stav SAD-a
Analiza investicija i odnosa pokazuje da su države Jugoistočne Evrope odavno duboko povezane sa EU, pri čemu je i dalje najjači politički utjecaj Zapada. Mnoge zemlje, međutim, nisu u EU, a Rusija pokušava iskoristiti taj vakuum da bi ostvarila utjecaj iz geopolitičkih razloga. Direktor Centra za Jugoistočnu Evropu na Univerzitetu u Grazu Florian Biber, s tim u vezi, kaže da su to omogućili nedostatak angažiranja EU i ambivalentan stav SAD.
„Rusija koristi slabost drugih „, kaže Biber.
Rusko djelovanje u Grčkoj, međutim, takođe svjedoči o sve većoj nervozi Moskve, smatra on.
„U slučaju implementacije sporazuma Grčke i Makedonije i normalizacije odnosa Srbije i Kosova, Rusija bi izgubila važne adute. Ostala bi im još samo Bosna za izazivanje nevolja.
U Bosni i Hercegovini se to ometanje odavno i prilično snažno osjeća. Putinov najbolji vazal na Balkanu je predsjednik bosanske partije SNSD Milorad Dodik, koji čini sve da spijreči integraciju države u NATO ili EU. Dodik koristi svaku priliku da posjeti lidera Kremlja. U januaru je odlikovao nacionalističku rusku bandu na motorima “Noćni vukovi”, a u Banjaluci se navodno gradi srpsko-ruski kulturni centar, piše “Standard”.
U Bosni i Hercegovini je, međutim, aktivna i turska vlada. Preko medija kao što su “Stav, “Faktor” i novinska agencija “Anadolu”, sprovode hajku na pristalice propovjednika Fetulaha Gulena. Pod pritiskom Turske, škole njegovog pokreta pale su pod upravu američkog fonda, a predsjednik najveće bosanske partije SDA Bakir Izetbegović ionako joj je u potpunosti predan. Prilikom najnovije posjete turskog predsjednika Sarajevu u maju Izetbegović je izjavio da je Erdogana poslao “Allah”.
Otmica na Kosovu
Turska u BiH finansira prije svega obnavljanje džamija i vrši kulturnopolitički utjecaj. Međutim, Kosovo sa svojim slabim državnim strukturama, još je podložnije utjecaju Ankare, piše austrijski list. Turska obavještajna služba u martu je otela u Prištini šest turskih državljana bliskih Gulenovom pokretu Hizmet. Biber, međutim, smatra da je Turska toliko zaokupljena sobom “da rasipa mnogo energije na kampanju protiv Gulena, čime je faktički izgubila utjecaj u regionu”.
“Jaki ljudi” poput Putina ili Erdogana, smatra on, međutim, prije jačaju autoritarnu vlast i korupciju, nego demokratiju i otvorenu privredu na Balkanu.
Kina, koja se ekonomski intenzivno angažira, vidi region u prvom redu kao faktor koji treba da joj omogući ulazak na zapadnoevropsko tržište. Bez direktnih stranih investicija se može, ali ne i bez infrastrukturnih projekata.
(TBT, strandard.de)
