Iako su mnogi očekivali da svjetska ekonomska kriza poremeti poredak u Evropi, reakcija na nju je stigla nešto kasnije.
Do promjene nije došlo na ulicama, već preko glasačkih kutija, počevši od izbora tada 40-godišnjeg Alexisa Tsiprasa u Grčkoj 2015. godine.
Skoriji talas mlađih lidera počeo je 2017. godine sa irskim Leom Varadkarom (39) i francuskim Emmanuelom Macronom (40) i nastavio se sve do Austrije i Sebastijana Kurza (31) i španskog Pedra Sancheza – da ne spominjemo italijanski duo Luigija di Maia (31) i Matea Salvinija (45) sa kojima je prosječna starost evropskih lidera prvi put ispod 50 godina, piše “Politico”.
Da je Marjan Šarec, 40-godišnji slovenački ljevičar, osvojio najvišu poziciju svoje zemlje na nacionalnim izborima 3. juna, prosjek bi dodatno opao.
Italijanski premijer Giuseppe Conte ima 53 godine, deceniju je mlađi od svog prethodnika Paola Gentilonija.
Većina ovih mlađih lidera je antiestablišmentski nastrojena, bilo da više naginju ka ljevičarima ili desničarima, njih je “Politico” nazvao “Novom Evropom”.
Jasno je da se pokreti i stranke koje žele promjene u Evropi uglavnom više oslanjaju na mlađe ljude.
Ipak, ima izuzetaka u ovom trendu.
Tako je jedan od vođa ovih antiestablišmentski nastrojenih političara i lider Alternative za Njemačku Alexander Gauland koji ima 77 godina. Iako nije evropski vođa, jasno je da je i Donald Trump koji puni 72 godine 14. juna, dio trenda jačanja antiestablišmentskog pokreta.
Zanimljivo je da je najmlađi svjetski lider u ovom trenutku Matteo Ciacci (28), jedan od dvojice upravnih kapetana malenog San Marina.
On, za razliku od svojih starijih kolega ne planira nešto mnogo promijeniti u svojoj državi.
Ne treba zaboraviti ni žene, a u ovim trenucima je od mlađih najistaknutija Nicola Sturgeon (47) premijerka Škotske koja ne odustaje od toga da poremeti postojeći poredak i Škotsku učini nezavisnom.
I njena starija kolegica, britanska premijerka Theresa May (61) menja status quo, guranjem Velike Britanije ka izlasku iz EU.
Većina starijih lidera u EU su oni koji žele da očuvaju Uniju. To su njemačka kancelarka Angela Merkel (63), predsjednik komisije Jean Claude Junker, predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk i predsjednik Evrpskog parlamenta Antonio Taiani, za koje “Politico” piše da predstavljaju “Staru Evropu”.
Ipak, kako piše “Politico” još uvijek je rano proglasiti pobjedu nove, mlađe Evrope. Podsjetimo, bivši italijanski premijer Mateo Renzi je bio mlad, novo lice na političkoj sceni i imao je i podršku Brisela, ali ipak nije dugo ostao na toj poziciji.
(TBT)