ANALITIKA
“Dok se Sjedinjene Američke Države i
Evropska unija ponašaju dezorijentirano, cijeli region jugoistoka Evrope će
ploviti mutnim vodama. Većina država će se prišlepati Zapadu, ali će držati
opcije otvorenim “, piše u svojoj analizi o političkoj situaciji na
jugoistoku Evrope američki list “American Interest”.
FOTO: Trump, Putin (public)
Kako piše američki list, utjecaj Rusije na
Balkan je bio vidljiv i prije ali i nakon ukrajinske krize, dok je rast vojne
moći Rusije ostavio posljedice na položaje NATO pakta i njegove članice na
obalama Crnog mora. Ruske naftne kompanije igraju veliku ulogu u regionu, a
kult Vladimira Putina i proslava oporavka Rusije i dalje puni naslovnice
svjetskih medija.
Rusija tako stvara pritisak na Ameriku i
Evropu, koje je američki list okarakterizirao kao garante mira u regionu, zbog
čega dolazi do jakog rivalstva kojem se ne vidi kraj. Moskva, smatra autor,
nije u poziciji da proširi Evroazijsku ekonomsku uniju prihvatanjem članica kao
što su Srbija, Republika Srpska ili Makedonija, a čak i njeni najbliži
saveznici ekonomski gravitiraju ka Evropskoj uniji i saradnji sa NATO. Zato
Rusija usavršava svoje vještine remećenja bez želje da uspostavi hegemoniju.
Tokom 19. i početkom 20. veka Rusija je imala
veliki uticaj nad Balakanom u poređenju sa današnjicom, međutim nikada nije
bila ekonomski faktor. Danas međutim njene energetske firme predstavljaju
znatno efektniju alatku, bilo da se radi o gasovodu “Južni tok”, ili
sankcijama Turskoj iz 2015. godine, ekonomija igra ključnu ulogu u ruskim
odnosima sa jugoistokom Evrope.
Na Balkanu Rusija nema namjeru uspostaviti novo
političko uređenje ili imperiju, a njen jedini cilj je da potkopa institucije
koje je postavio Zapad i u tome nije sama, piše američki list. Pojedini
saradnici Rusije ne tako davno važili su za prozapadne ljude, poput Milorada
Dodika, Nikole Gruevskog ili Redžepa Tayipa Erdogana. Drugi su napravili
suprotan iskorak i okrenuli se Zapadu, poput Mila Đukanovića u Crnoj Gori.
Ruski otisak u jugoistočnoj Evropi postao je
vidljiviji nakon sukoba Moskve i Vašingtona, i Rusija je spremna da izazove
Ameriku i njene saveznike na ovom prostoru. Najjači uticaj osjeća se u istočnim
članicama EU, ali je i vojna intervencija u Siriji produbila njen uticaj na
Bliskom istoku. Obamina administracija označila je Rusiju kao regionalnu silu u
opadanju, ali njeni ciljevi danas su veći od sovjetske ere. Postkomunističke
zemlje Evrope su očigledan izbor kao i bivša Jugoslavija, ali i Turska.
Međutim, nisu sve promene djelo ruskog uticaja, piše “American Inretest”,
već i produkt “unutarnjih bolesti” kako ih je autor okarakterizirao,
koje su vidljive od Beograda do Ankare i od Sofije do Budimpešte.
Rezultat je rivalitet između Rusije koja ima
jasne ciljeve ali nema sredstva da ih ostvari, i dezorijentiranog Zapada, koji
ima moć da sprovede šta želi ali nije usaglašen oko toga kako da sprovede svoje
zamisli, što se odnosi kako na EU koja često ne govori jednim glasom po pitanju
Rusije, i Ameriku gdje se još raspravlja o Rusiji, piše američki list.
(TBT)