NAUKA
Američki fizičar i pisac Alan Lightman vjeruje da će ljudi
kroz 200 godina komunicirati mislima i sa čipovima u glavi biti direktno
povezani sa internetom, a ono čega se pribojava je nuklearni rat
FOTO: (Shutterstock)
“Biologija i tehnologija, radeći zajedno, proizvode
novu vrstu ljudskog bića i mislim da ćemo u narednih 100 do 200 godina više
razumjeti kako je memorija skladištena u čovječijem mozgu. Vjerujem da ćemo svi
imati kompjuterske čipove u mozgu koji će nas direktno povezivati sa internetom.
Bit će dovoljno samo da pomislimo na neku informaciju koja nam je potrebna i
ona će se pojaviti u našoj glavi“, rekao je Lightman u intervjuu Tanjugu.
Lightman vjeruje da će ljudi moći međusobno komunicirati mislima.
“Možda će čovjek izgledati isto kroz 200 godina, ali će
biti potpuno drugačiji. Vjerujem da ćemo postati polumašine i polukompjuteri i
da nas biologija i tehnologija, u sudejstvu, vode ka tome“, istakao je Lightman.
Lightman boravi u Beogradu povodom premijere predstave „Einsteinovi
snovi“ u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, rađenoj po njegovom istoimenom
bestseler romanu, u kojem se kroz snove slavnog naučnika poslednjih mjeseci prije
završetka teorije relativiteta, bavi različitim aspektima vremena.
Primjećuje da se danas, naročito u razvijenim zemljama, živi
previše brzo.
“Svi negdje žure, brzina komunikacija, protok
informacija, pametni telefoni, svi smo non-stop povezani, stalno jurimo, ne
dajemo sebi vremena da razmislimo ko smo i koje su naše vrijednosti. Živimo u
jednom ubrzanom svijetu i to nas uništava duhovno, nanosi nam veliku štetu“,
smatra Lightman.
Kaže da su „Einsteinovi snovi“ više fikcija i nalikuju
romanima Gabriela Garcie Marqueza i Salmana Rushdieja, ali i primjećuje da
moderna nauka zapravo ima mnogo toga fantastičnog u sebi.
“U 20. vijeku smo naučili da je priroda mnogo drugačija
od onoga što smo mislili. Ako pogledamo na nivou atoma, vidimo da se priroda
ponaša mnogo drugačije, da dio nas može da bude na dva mjesta istovremeno. Sada
znamo i da naš univjerzum nije oduvijek postojao i da je začet prije 14
milijardi godina. Moderna nauka nam otkriva nevidljivi svijet i u tom smislu
nauka je fantastična“, primijetio je Lightman.
Mi smo spontani sanjari
Vlasnik pet počasnih doktorata, prvi koji je dobio dvostruko
namještenje na Masačusetskom institutu za tehnologiju (MIT), u oblasti
prirodnih i društvenih nauka, bavi se istraživanjem u oblasti astrofizike i
ujedno je autor šest romana.
Od djetinjstva je bio zainteresiran podjednako za nauku i umjetnost
i kaže da je pravio rakete, imao malu kućnu laboratoriju, ali i pisao poeziju.
Smatra da se nauka i umjetnost dopunjuju u čovjeku i da je
samo tako ljudsko biće kompletno.
“Vjerujem da intuicija, osjećaj svijeta, važna i u
nauci i u umjetnosti. I nauka i umjetnost tragaju za istinom, samo što umjetnost
traga za unutrašnjom istinom, a nauka za istinom u vanjskom svijetu“, ističe
priznati fizičar.
Nauka i umjetnost, smatra on, podjednako izražavaju ono što
je ljudsko u nama.
“Mi smo racionalna, logična bića, a s druge strane smo
spontani sanjari. Kao ljudska bića imamo mnogo aspekata u sebi. Ako smo samo
naučnici ili samo umjetnici, nismo kompletni. Potrebni su nam mostovi, ali i
slike”, objasnio je Lightman.
Misli da umjetnost ima moć i nosi vrijednosti koje nauka i
tehnologija same po sebi nemaju.
“Umjetnost izražava ono ljudsko u nama i mislim da moramo
biti više ljudi“, rekao je Lightman.
Religiju također doživljava kao izvor vrijednosti po kojima
živimo, iz kojih proističu naše moralne ideje i smatra da nas ona sprečava da
uništimo sebe.
Sličnost između nauke i religije pak vidi u tome što obje
mogu činiti i dobro i loše zavisno od načina na koji se koriste.
“Kada govorim o religiji ne mislim na institucionalnu
religiju, već na individualno, spiritualno iskustvo. Religija je učinila mnogo
lošeg u svijetu, ali važno je naše vjerovanje u nešto više od nas samih. Vjerujem
u zlatno pravilo ‘ponašaj se prema drugima, kako želiš da se oni ponašaju prema
tebi’. Mislim da to povezuje sve nas“, istakao je.
Plaše me dvojica ludih lidera
Einstein je upozorio 1939. godine predsjednika SAD Roosevelta
na opasnost od nastanka atomske bombe, a Lightman danas kaže da se plaši
nuklearnog rata.
“Mislim da imamo dvojicu ludih lidera, jednog na čelu
Amerike i drugog na čelu Sjeverne Koreje. Obojica su nepodobni da budu vođe, a
obojica kontroliraju nuklearno oružje i to me mnogo plaši. Obojica se ponašaju
kao djeca“, iskren je fizičar.
Pored posvećenosti nauci i pisanju, Lightman je osnivač i
Fondacije „Harpsvel“, neprofitne organizacije s misijom da pruži pomoć novoj
generaciji žena lidera u jugoistočnoj Aziji.
“Ja sam feminista i vjerujem da su žene tokom historije
bile diskriminirane i da su isto tako diskriminirane i danas u svim zemljama.
Veliki resurs se gubi time što se ne daje prilika ženama i sa Fondacijom ‘Harpsvel’
pokušavamo ne samo dati priliku ženama već da pronađemo žene lidere i da im
pomognemo da to postanu“, objasnio je Lightman, koji je i otac dviju kćeri.
(TBT, N.G.)
