GEOPOLITIKA
Najnovije i neočekivane akcije tuskog
predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana mogle bi napraviti ozbiljnu štetu odnosima
Turske i Sjedinjenih Američkih Država.
FOTO: Erdogan (AFP)
Ova sedmica donijela je pravu seriju drame u
diplomatskim odnosima SAD-a i Turske, dva najjača NATO saveznika. Nakon
zatvaranja drugog zaposlenog u Turskoj u jednom od svojih konzulata, američka
misija je izjavila da će prestati obrađivati zahtjeve za neimigrantske vize. U
roku od nekoliko sati, ambasada Turske u Washingtonu je na sličan način
objavila da će i ona prestati obrađivati zahtjeve za građane Amerike.
Potezi su nastavak već započetih prepucavanja
još od prošlogodišnjeg pokušaja državnog udara u Turskoj, za koji vlada u
Ankari upire prstom u Washington, odnosno u Fetullaha Gulena koji se nalazi u
Pennsylvaniji, a kojeg Amerikanci odbijaju izručiti. Prema pisanju američkih
medija, pristup Amerike bio je da ignorira dnevne optužbe koje su se iznova
pojavljivale na naslovnim stranama gotovo svih medija u Turskoj.
Odnosi dva saveznika su neko vrijeme bili na
silaznoj putanji. Turci su uznemireni jer su SAD pružile podršku sirijskim
Kurdima protiv Islamske države u Siriji. Uz to, Ankara je u sukobu sa SAD-om
zbog zatvaranja tursko-iranskog biznismena i zamjenika predsjednika turske
banke, zbog optužbe da je upotrijebio američki bankarski sistem kako bi
zaobišao sankcije protiv Irana.
Na kraju, već više od godinu dana Erdogan zahtijeva
od Amerike izručenje imama Fetullaha Gulena, kojeg smatra odgovornim za
organizaciju vojnog udara, nakon kojeg su krenule masovne čistke širom zemlje.
Međutim, pitanje je zbog čega Erdogan rizikuje
razilaženje od najmoćnije zemlje svijeta i jednog od najbližih saveznika?
Pojedini mediji u Americi pišu da bi to moglo imati
veze sa Erdoganovom domaćom politikom, zarad koje koristi međunarodne odnose
kao pogodnu alatku, a da mu je više prethodnih administracija davalo previše na
važnosti. Ipak, Turska svakako nije nebitna Americi i njenim zapadnim
saveznicima, s obzirom da je ogromna vazduhoplovna baza u južnoj Turskoj
najaktivnija lokacija u borbi protiv ISIS-a. Štaviše, prije manje od dvije sedmice
predsednik Donald Trump je na sastanku sa Erdoganom u New Yorku glasno hvalio
da tursko-američki odnosi nikad nisu bili bolji.
Međutim, kako piše “American Interest”,
komentar Trumpa je bio odvojen od stvarnosti, pa je Erdogan mogao biti zavedeni
istim, dok administracija Baracka Obame nikada nije kritizirala Erdogana zbog
skretanja ka diktaturi.
Američka prijetnja obustavom izdavanja viza
jasan je znak da Amerika hoće oslobađanje svojih građana, pišu američki mediji,
međutim Erdogan je pokušao igrati igre. Kada je isto uradio ruskom predsjedniku
Vladimiru Putinu, dobio je sankcije koje su ga natjerale da se povuče. Sva je
prilika da će Erdogan nastaviliti da izaziva Ameriku prije nego što se povuče,
ali će u tom procesu ozbiljno ugroziti odnose dviju država, piše “American
Interest”.
FOTO: Erdogan, Trump (AP)
Kriza oko viza će vjerovatno naštetiti
studentima i poslovnim ljudima čije su potrebe za putovanja između Turske i SAD
velike.
Sa druge strane, Turska može otežati život
Amerikancima koji se bore u Siriji, može se miješati u operacije koje se
sprovode iz baze Incirlik i uznemiravati diplomate. Turizam u Turskoj će
sigurno biti žrtva spora, kao i turska ekonomija u cjelini, navode američki
mediji.
Ali, prema mišljenju Henryja Barkleyja,
profesora međunarodnih odnosa sa Univerziteta u Betlehemu u Pennsylvaniji,
pravo zaoštravanje odnosa može se očekivati čim se završe operacije protiv
Islamske države u Siriji, jer bi tada Washington mogao poručiti Ankari da više
nije potrebna i da će napustiti vazduhoplovnu bazu Incirlik.
(TBT, The American Interest)