MARKER
Večeras u 22 časa i dva minuta na sjevernoj Zemljinoj
polulopti počinje jesen. Šta je jesenja ravnodnevica?
FOTO: (Shutterstock)
Večeras u 22 časa i dva minuta na sjevernoj Zemljinoj
polulopti počinje jesen. Šta je jesenja ravnodnevica?
Večeras ćemo dočekati jesen. Tada će Sunce pod pravim uglom presjeći
nebeski ekvator označavajući jesenju ravnodnevicu ili ekvinocij.
Riječ ekvinocij na latinskom znači jednaka noć (equi –
jednaka, nox – noć): tada su noć i obdanica iste dužine, grubo govoreći.
Zapravo je u pitanju razlika od nekoliko minuta.
Ekvinocij se dešava dva puta godišnje, kad se Sunce nalazi
tačno iznad ekvatora, što uzrokuje graničnu liniju između područja gde je dan i
područja gdje je noć, a koja prolazi kroz oba pola.
Na dan ravnodnevice, svako područje na planeti može da uživa
u istoj količini dnevne svjetlosti i noći.
Ekvinocij u martu najavljuje proljeće, a u septembru
označava početak jeseni.
Na južnoj polulopti desit će se suprotno od našeg dijela
planete – u trenutku jesenje ravnodnevnice na sjevernoj, južna polulopta
dočekuje svoje godišnje doba buđenja i cvjetanja, proljeće.
Zemlja nije jedina koja ima ovu vrstu pompezne najave
godišnjih doba. Naš kosmički komšija, gasoviti džin Saturn, također ima svoju
verziju ravnodnevnice. Doduše, sa nešto većim vremenskim razmakom nego što je
to slučaj na Zemlji. Na ovoj planeti, proljetni i jesenji ekvinocij nastupaju
otprilike na svakih 15 godina, kako je Saturnu potrebno nevjerovatnih 30 da
obiđe svoj krug oko Sunca.
Nasuprot proljetne i jesenje ravnodnevice, koje označavaju
početak proljeća odnosno jeseni, početak ljeta i zime se označava u junu i
decembru kad se događa solsticij. Tada slavimo najduži odnosno najkraći dan u
godini.
(TBT, N.G.)
