EVROPA
Verbalni rat između Njemačke i Turske okruženje je u kome
će se njemački državljani turskog porijekla izjašnjavati na predstojećim
izborima. Iako čine malu grupu glasača, za njihovu naklonost bore se sve
partije
FOTO: Erdogan, Merkel ( LUKAS BARTH / EPA)
Poslije godine dramatičnih izbornih ciklusa širom Evrope, njemački
građani dobit će priliku da se 24. septembra izjasne hoće li ih sadašnja
kancelarka Angela Merkel i njeni demokršćani voditi i sljedeće četiri godine.
Evropski analitičari ocjenjuju da su izbori u Holandiji,
Francuskoj ili Britaniji pokazali svu nestalnost današnje evropske politike.
Međutim, njemačke izbore ocjenjuju kao svojevrstan referendum o dosadašnjoj
politici Angele Merkel, koja se kandiduje za četvrti mandat. Na ispitu je njena
politika Njemačke kao političkog i ekonomskog lidera Evrope, ocjenjuju oni.
Stalna prepucavanja, svojevrstan verbalni rat na liniji
Berlin—Ankara između turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i Angele
Merkel, u prvi plan stavili su i pitanje kako će na izborima glasati i turska
manjina koja živi u Njemačkoj.
Prije nekoliko dana u njemačkom gradu Kelnu osvanuli su plakati
preko kojih Erdogan optužuje kancelarkinu partiju demokršćane (CDU),
socijaldemokrate (SPD) koje predvodi njen glavni takmac Martin Schulz i
„zelene“ za igru u kojoj „što više tučete Tursku, više glasova dobijate”.
Suprotstavljanje ovim partijama, piše na plakatima, jeste „borba časti“.
Njemački ministar spoljnih poslova Sigmar Gabriel i ministar
pravosuđa Heiko Maas upozoravaju da Erdogan širi propagandu putem državnih
medija, političkih grupa i džamija pod kontrolom Ankare, navodeći da se radi o
prijetnji demokratskoj kulturi Njemačke, a šef Unutrašnje bezbjednosne službe
(BfV) Hans-Georg Maaßen upozorio je na aktivnosti turske tajne službe MIT u Njemačkoj,
koja, kako Maaßen kaže, nadzire i zastrašuje Erdoganove političke protivnike.
Turski ministar za evropske poslove Ömer Çelik optužio je
evropske lidere, na prvom mjestu Angelu Merkel, da su antiturske izjave usmjerene
na skretanje pažnje sa vitalnih problema EU, kao što su migrantska kriza, „Brexit“
i finansijska reforma.
– Zaista smo razočarani Merkelovom i još nekima iz EU: u
jednom od najtežih trenutaka u historiji, naši prijatelji i saveznici ostavili
su nas same – rekao je Çelik, koji je na novinarsko pitanje osjeća li se
Turska izdanom odgovorio kratko sa: „Da“.
U korist otopljavanja tursko-njemačkih odnosa ne ide u
prilog ni izjava Angele Merkel da će povodom hapšenja dva njemačka državljana
u Turskoj Berlin reagovati odlučno i vjerovatno preispitati svoje odnose sa
Ankarom.
U takvom okruženju njemački glasači turskog porijekla treba
da se odluče za koga će glasati.
(TBT, Sputnjik)
