BUSINESS
Novac je od 2012. do 2014. korišćen za plaćanje evropskim
političarima kako bi imali pozitivan stav prema vladi Azerbejdžana. Novac je
također išao lobistima, novinarima, političarima i biznismenima

FOTO: (Profimedia)
Vladajuća elita Azerbejdžana koristila je tajni fond od 2,8
milijarde dolara za plaćanje evropskim političarima, pokazuje istraživanje
nekoliko medija.
Osim toga, kako se navodi, novac je korišten i za luksuzne
kupovine i “kupovinu tišine”, objavljeno je na siteu Projekta izvještavanja
o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP).
Novinari su čitav projekat nazvali “Azerbejdžan
Laundromat”.
Oni navode da je novac od 2012. do 2014. korišten za
plaćanje evropskim političarima kako bi imali pozitivan stav prema vladi
Azerbejdžana. Novac je također išao lobistima, novinarima, političarima i
biznismenima.
Ističe se da je na taj način iz Azerbejždana za to vrijeme
dnevno izlazilo tri miliona dolara.
Kako navode, novac je “kupovao tišinu” – sve se
dešavalo u periodu kada je azerbejdžanska vlast često optuživana za korupciju, namještanje
izbora, zatvaranje opozicionih političara, boraca za ljudska prava i novinara, navode
iz OCCRP.
Prema navodima OCCRP, novac je uticao i na glasanje Savjeta
Evrope izvještaju o narušavanju ljudskih prava u Azerbejdžanu iz 2013. godine.
U tekstu se navodi da porijeklo novca nije poznato, ali da
postoje određeni dokazi koji ukazuju vezu novca sa porodicom predsjednika
Azerbejdžana Ilhama Alijeva.
Do informacija o tajnom fondu prvo su došle danske novine
“Berlingske” koje su ih podijelile sa OCCRP, a potom je došlo do
zajedničkog novinarskog istraživanja.
U istrazi su učestvovali novinari više evropskih medijskih
kuća, među kojima su između ostalog i britanski “Guardian”, francuski
“Le Monde”, njemački “Deutsche Zeitung”, danski
“Berlingske”, ruska “Novaja gazeta”, kao i slovenački list
“Delo”.
Oni navode da se među onima koji su primili novac nalaze
najmanje tri evropska političara, novinar koji je pisao pozitivne tekstove o
vladi Azerbejdžana i biznismen koji je tu istu vladu hvalio.
Veliki dio tokova novca je i dalje nepoznat, ali podaci
otkrivaju da su milioni dolara završili na računima kompanija i pojedinicama
širom svijeta, među kojima su i fudbalski klubovi, agencije za putovanja i
bolnice.
Ipak, navodi se da mnogi među njima nisu bili svjesni porijekla
novca i da ne mogu biti optuženi, ali da njihova umiješanost otkriva način na
koji je novac iz tajnog fonda korišten.
Polovina od 2,9 milijarde stigla je iz Međunardone banke
Azerbejdžana, offshore kompanija, ministarstava, ruske kompanije za izvoz
oružja…Novac je prebacivan u četiri offshore britanske kompanije, a odatle
trošen širom svijeta – Njemačkoj, Britaniji, Francuskoj, Turskoj, Iranu i
Kazahstanu, a “Danske”, najveća banka Danske, rukovala je plaćanjem
kroz niz malih kancelarija u Estoniji.
Među onima koji su primali novac je i niz uticajnih
Azerbejdžanaca sa pozicijama ili vezama u vladi, na primjer porodica Jakiba
Ajubova, zamjenika premijera i jednog od najmoćnijih političara u zemlji.
Također, tu je i Ali Nagijev, čovjek odgovoran za borbu protiv korupcije u
Azerbejdžanu, dok je 130 miliona dolara otišlo je AvroMedu, farmaceutskoj
kompaniji Javašira Fezijeva, poslanika koji se specijalizovao za izgrađivanje
dobrih odnosa sa evropskim političarima.
Iz OCCRP navode da sa je samo dio transakcija poznat i da će
istraga tokom narednih godina pokazati gdje je sve novac iz Azerbejdžana
završio.
(TBT)






