POLITIKA
U povodu najavljenog početka izgradnje
Pelješkog mosta, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, uputio je pismo
ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću u
kojem ga obavještava o postojanju pravnih smetnji za izgradnju mosta
FOTO: Osmanović (Klix.ba)
U povodu najavljenog početka izgradnje
Pelješkog mosta, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, uputio je pismo
ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću u
kojem ga obavještava o postojanju pravnih smetnji za izgradnju mosta.
Pismo je upućeno i na adrese predsjednika
Evropske komisije Jean-Claudea Junckera, visoke predstavnice EU za vanjsku
politiku i sigurnost Federice Mogherini, evropskog komesara za proširenje
Johannesa Hahna, kao i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka te šefa
Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnara Wigemarka.
“Ukoliko Vaše ministarstvo, odnosno
nadležni organi i tijela Republike Hrvatske nastave obavljati aktivnosti u
pogledu izgradnje Pelješkog mosta unilateralno, sa žaljenjem Vas mora
obavijestiti da će Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine biti
prinuđeno, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenuti aktivnosti izlaska Bosne
i Hercegovine iz Ugovora o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, a prema odredbama čl. 22. stav (3) pomenutog ugovora, te će se
pristupiti jednostranom proglašenju suverenih prava Bosne i Hercegovine prema
Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, putem posebnog normativnog akta, a
kako su to uradile sve bivše jugoslovenske zemlje koje izlaze na Jadransko
more. Također u kasnijoj fazi nije isključeno i da se zaštita prava Bosne i
Hercegovine na moru, prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, zatraži
pred nadležnim pravosudnim instancama, u skladu sa relevantnim odredbama
međunarodnog prava”, naveo je Osmanović.
Inače, čl. 22. stav (3) Ugovora o državnoj
granici sa RH nalaže da svaka strana ima pravo da izađe iz Ugovora te da
poništenje stupa na snagu šest mjeseci nakon što jedna strana obavijesti drugu
o tome.
Istakao je da je na nivou Međudržavne
diplomatske komisije za identifikaciju, označavanje i održavanje državne
granice između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske usuglašen je u junu
1999. godine prijedlog Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i
Republike Hrvatske.
Sastavni dio ovog prijedloga činila je mapa
s 86 geodetskih karata u razmjeru 1:25000 na kojima je ucrtana, odnosno
identificirana granična crta. Prijedlog Ugovora o državnoj granici između Bosne
i Hercegovine i Republike Hrvatske, zajedno s mapom grafičkih priloga,
parafirali su ovlašteni predstavnici izaslanstava obiju država, a kao svjedoci
ovaj su prijedlog parafirali i predstavnici Ureda visokog predstavnika (OHR-a)
koji su pratili cjelokupan proces rada.
“Državna komisija za granicu Bosne i
Hercegovine uputila je početkom jula 1999. godine navedeni ugovor u daljnju
proceduru (davanje ratifikacije u Parlamentarnoj skupštini BiH), a obzirom da
je u čl. 23. istog utvrđeno da taj ugovor stupa na snagu na dan primitka
posljednje pisane obavijesti upućene diplomatskim putem kojom ugovorne strane
obavještavaju jedna drugu da su ispunjeni uslovi predviđeni njihovim
unutrašnjim zakonodavstvom za stupanje na snagu tog ugovora. Ugovor o državnoj granici
između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su na međudržavnoj
razini 30.07.1999. godine predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Alija Izetbegović i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman”,
ističe Osmanović.
(TBT)
