RELIGIJA
Nakon šestosatne sjednice Sabora Islamske zajednice u Bosni
i Hercegovini, održane 8. jula 2017. godine bez utvrđenog dnevnog reda, i dalje
izostaju zvanični stavovi Predsjedništva Sabora o tome – postoji li stvaran
dubinski raskol između Sabora i Rijaseta, te šta je njegova suština
FOTO: Kavazović, Čengić (public)
Član Sabora Islamske zajednice u BiH Amila Alikadić-Husović
jedina je za N1 pristala govoriti o dešavanjima tokom posljednje sjednice
Sabora. Tvrdi da ne postoji lični sukob na relaciji reisu-l-ulema Husein ef.
Kavazović – predsjednik Sabora Hasan Čengić već različita mišljenja o
novom/starom broju muftijstava u zemlji i dijaspori.
“Dakle, prijedlog Sabora, odnosno Rijaseta je bio
određen broj muftijstava kakav je bio i ranije, dok su gospodin Čengić i drugi
ljudi, članovi Sabora, zagovarali da treba povećati broj muftijstava. S obzirom
da Islamska zajednica nije finansirana iz budžeta nego samo iz onih sredstava
koja se prikupe iz članarine Islamske zajednice i eventualno nekih skromnih
donacija mi smo mišljenja da nismo u stanju da finansiramo toliki broj
muftijstava da bi to odgovorilo onom zadatku koji muftijstvo ima kao rednji
nivo vlasti u Islamskoj zajednici”, navela je Amila Alikadić-Husović, član
Sabora Islamske zajednice u BiH.
Većina sabornika, tvrdi Alikadić-Husović, iz više su razloga
namjeravali su raspravljati o radu Predsjedništva Sabora.
“Mi bismo htjeli da nešto drugo pokrenemo, da malo
drugačije vidimo stanje naših imama, vjerske obuke i slično. I zbog toga smo
samo zahtijevali da se vidi na sjednici kakao radi Predsjedništvo Sabora jer je
predsjednik Sabora samo primus inter pares, dakle, prvi među jednakima i ništa
drugo”, dodala je.
Rijaset nije obaviješten o terminu nove sjednice Sabora.
Savjetnik za medije reisu-l-uleme navodi da Rijaset ne želi komentarisati ni
stavove naših sagovornika niti medijske navode o sporenjima Kavazović-Čengić.
“Reisu-l-ulema samo traži od sabornika i od rukovodstva
Sabora da osiguraju da Sabor funkcioniše, da se odluke ili prijedlozi odluka
koji dolaze tamo usvajaju i da to sve rade u skladu sa Statutom i Ustavom
Islamske zajednice”, rekao nam je Muhamed Jusić, savjetnik reisu-l-uleme za
medije.
Nedžad Latić, novinar i publicista, koji se dugo bavi
analizom stanja u Islamskoj zajednici, govori o Hasanu Čengiću kao vrlo moćnoj
ličnosti u islamskom svijetu od kojeg će zavisiti razvoj dalje situacije. Kroz
primjer neujednačenosti plata imama – govori i o necentralizovanom sistemu kao
problemu Islamske zajednice u BiH.
“Desetorostruko je u većim gabaritima veći problem
sukob Čengića i Kavazovića nego što su paradžemati. Zašto je Hasan Čengić
postao predsjednik Sabora – pa zato što je pitanje računa, predsjednik Sabora
je supotpisnik računa Islamske zajednice, posebno računa koje Islamska
zajednica ima vani. Kakve muftije, kakvi bakrači”, naglasio je Nedžad
Latić, novinar i publicista.
Na naše pitanje da li možemo kroz to posmatrati ovu prizmu
broja muftijstava je rekao: “Pa Islamska zajednica je potpuna kopija
Stranke demokratske akcije, faktički to je režim. Koliko ima kantona, toliko
ima muftijstava. Oni se nisu uopšte potrudili da kreiraju svoju Islamsku
zajednicu”.
Odgovor na naše upite o dešavanjima na posljednjoj sjednici
Sabora Islamske zajednice u BiH i navodima o netrpeljivostima na relaciji
reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović – predsjednik Sabora Hasan Čengić, nismo
dobili ni iz Kabineta reisu-l-uleme niti od Predsjedništva Sabora. Kao komentar
cjelokupne situacije na snazi je posljednje saopštenje reisu-l-uleme u kojem
poziva na jedinstvo i očekuje od Sabora da usaglasi stavove sabornika oko
dnevnog reda i obezbijedi nesmetan nastavak zasijedanja.
Video:
(TBT, N1)
