BOSNA
Ovo je jedna od rijetkih država gdje nema antisemitizma,
kaže predsjednik Jevrejske zajednice BiH za izraelski list
FOTO: Finci (Screenshot, AJB)
Kapija stare aškenaske sinagoge u bh. prijestolnici Sarajevu
je otključana. Nema sigurnosnih kamera niti detektora metala, nema policijskih
vozila ispred. Niko vam čak ni ne zapisuje ime kada ulazite.
Ovo je možda sinagoga sa najslabijim osiguranjem u Evropi,
ovdje u muslimanskoj državi gdje je duboko ukorijenjena etnička mržnja, piše
izraelski list Haaretz. Može li BiH, mjesto gdje se desio najveći genocid u
Evropi od holokausta, biti najsigurnije mjesto na kontinentu za Jevreje?
Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, koja broji
nekih 1.000 članova, smatra da je tako.
„Mislimo da smo sigurni ovdje sa otvorenim vratima. Ova
država jedna je od rijetkih gdje nema antisemitizma“, kazao je on za Haaretz.
Ljudi možda znaju, nastavlja izraelski list, o muslimanima
Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i katoličkim Hrvatima, a naročito o ratu između
njih 1990-ih. No, nisu možda mnogi svjesni da tu postoji i četvrta vjerska i
etnička grupa – Jevreji koji su tu stoljećima.
Bez života u getu
Godinama nazivan kao „evropski Jerusalem“ ili „Jerusalem
Balkana“, grad Sarajevo, prijestolnica BiH, kozmopolitsko je mjesto spajanja
istoka i zapada, dugo pod vlašću Osmanlija, a potom u rukama Austro-Ugarske.
Njegova mješavina kultura i religija je veoma vidljiva i
danas na ulicama, kafići u stilu Pariza dijele prostor sa šiša barovima turskog
stila.
Nikada primorani na život u getoima, Jevreji moderne BiH,
većinom potomci Sefarda (Jevreja prognanih sa Pirineja 1492. godine) imali su
daleko bolji život u vrijeme Osmanlija nego u većem dijelu Evrope u to doba,
navodi Finci.
Do 1930-ih bilo je 12.000 Jevreja u Sarajevu i još 2.000
širom BiH, dodaje sagovornik Haaretza, ali je tokom holokausta njihov broj
drastično umanjen. Skoro 10.000 ih je ubijeno od ruke ustaša, hrvatskih fašista
koji su sarađivali sa nacističkim režimom.
Čak su i tada muslimani pokušavali spasiti jevrejske
susjede, a njihova hrabrost ovjekovječena je u sarajevskom Jevrejskom muzeju
koji se nalazi u bivšoj sefardskoj sinagogi.
Dok je BiH bila dio SFR Jugoslavije, vjerske prakse se nisu
provodile, no Finci ističe kako je i Josip Broz Tito imao dobar odnos prema
Jevrejima.
Nakon raspada Jugoslavije 1990-ih, skoro polovina bh.
Jevreja (a bilo ih je tada 2.000) pobjegla je u Izrael zbog straha od rata.
Povratak mladi
Finci je jedan od onih koji su ostali i koji su osjećali
obavezu prema državi i lokalnim jevrejskim organizacijama koje su veoma bile
umiješane u humanitarni rad kako bi pomogle svim Sarajlijama tokom opsade.
Iako ima malo članova, Finci vjeruje kako se Jevrejska
zajednica u BiH dobro drži.
„Ono što je dobar znak je činjenica da je samo jedna osoba,
u posljednjih 15 godina, otišla živjeti u Izrael“, ističe on i dodaje kako se
čak 20 mladih Jevreja, rodom iz BiH, vratilo u domovinu iz Izraela.
Na jedan Šabat ovog mjeseca, nekih 40 članova zajednice je došlo.
Jedna od njih bila je 24-godišnja Andrea koja je rođena u BiH i koja kaže kako
slavi mješavinu kultura i tolerancije ove države.
„Većina naših komšija su muslimani, tradicionalno za ramazan
skupa pijemo kafu i jedemo baklavu i slastice. Ovo je možda muslimanska država,
ali evropska država gdje Jevreji nikada nemaju problema“, govori ona.
Njena prijateljica Tea (21) se slaže sa njom i dodaje:
„Ovdje ljudi nisu zainteresirani da mrze Jevreje“.
(TBT, Agencije)
