BUSINESS
Još 2014. u Gornjoj Maoči su uhapšene osobe pod sumnjom da
se bore na strani militantne “Islamske države”, da regrutiraju ili
osiguravaju novac za tu organizaciju
FOTO: Krešić (Agencije)
U BiH i dalje postoji opasnost od finansiranja terorizma jer
vlasti nisu usvojile sve neophodne zakone koji bi spriječili da se sumnjivim
tokovima novac doprema u zemlju. Tako je BiH svrstana u istu kategoriju poput
Afganistana ili Sirije, te predstavlja prijetnju ne samo unutar zemlje, već i
svijetu. Prema procjenama svjetskih finansijskih institucija u BiH se godišnje
opere i iz zemlje iznese oko pola milijarde eura, što je više nego dovoljno za
zabrinutost, smatraju eksperti.
Bosna i Hercegovina već se dugo nalazi na raznobojnim
listama svjetskih finansijskih organizacija. Crna, siva, svijetlo siva lista –
svejedno je, kažu i bh. zvaničnici, sve dok postoji opasnost da se iz ilegalnih
tokova finansira i terorizam. Činjenica da BiH i dalje ima status nepouzdane
zemlje koja se nalazi na sivoj listi FATF-a, radne grupe za finansijsko
djelovanje, ukazuje na potrebu da se nešto hitno mora mijenjati.
Rješenja nema zbog političkih prepreka, navodi zamjenik ministra
sigurnosti BiH Mijo Krešić. Finansiranje sumnjivih nevladinih organizacija
jedno je od spornih pitanja, a tu je i novi trend koji može ukazivati na veće
probleme, upozorava Krešić.
“Napravljene su značajne transakcije u prometu
nekretnina gdje su cijene iskazane nerealno i imaju druga saznanja i u tom se
pravcu poduzimaju određene aktivnosti”, naveo je Krešić.
Prema istrazi koju je provela Služba za poslove sa
strancima, detektirali su 110 stranih državljana koji u BiH imaju registrovanu
firmu, a da nikada nisu ni kročili u zemlju. Pored toga, kako je za RSE nakon
istrage kazao direktor Agencije Slobodan Ujić, zabrinjavajuće je postojanje
fiktivnih kompanija.
“Istina je da od 691 kontrolisanog pravnog lica, 499
lica nismo našli na adresama odnosno da se radi o fiktivnim firmama. Istina je
i da te firme posjeduju nekretnine. Preko 1.700 zemljišno-knjižnih izvadaka ima
na tim firmama”, navodi Ujić.
Ilegalni tokovi novca koji se potencijalno koriste i za
finansiranje terorističkih aktivnosti nisu prijetnja samo za BiH, upozorio je i
ambasador Velike Britanije Edward Ferguson.
“Prema ocjenama FATF-a, Bosna i Hercegovina ima još
puno toga za uraditi. Postoje strateški nedostaci u smislu implementacije nekih
odluka i nekih koraka. To je ono o čemu razgovaramo zadnje tri godine, ako
ništa, koliko sam ja ovdje, vezano za preporuke u smislu poboljšanja. To je
nešto na čemu ćete raditi. Nije to samo pitanje i problem Bosne i Hercegovine,
nego i problem na jednom širem, međunarodnom planu”, rekao je Ferguson.
Ideologija kojoj se valja suprotstaviti
Prema analizi koju je radila organizacija Global Finantial
Integrity iz Washingtona, u BiH se godišnje opere i ilegalno iznese oko pola
milijarde eura. Od 2001 pa do 2010, na primjer, u poreske se rajeve iz BiH slilo
oko 850 miliona dolara.
BiH ima ne tako pohvalno iskustvo s nevladinim
organizacijama koje se nalaze na crnoj listi UN i djelovanje im je zabranjeno.
Neke od njih i dalje djeluju u BiH ili su bar i dalje registrirane, poput
recimo El Harameina.
Također, jedan od problema je što se terorizam finansira
drugačijim tokovima i uglavnom se radi o manjim iznosima i privatnim
transakcijama kojima je teško utvrditi put. Iako ne zna o kolikim se svotama
radi, Krešić navodi i kako postoje i neke očite stvari koje ukazuju da nešto
nije u redu.
“Činjenica je da u BiH ima skupina ljudi koja ništa ne
radi, a dosta dobro živi. Uspostavlja neku novu ideologiju kojoj se valja
suprotstaviti”, konstatira Krešić.
Mnogim transakcijama koje su sumnjivog porijekla kumovala je
upravo država, a interesi onih koji su to pomogli ne idu u pravcu ukidanja
takvih poslova, kaže za RSE Ivana Korajlić iz Transparency Internationala.
“Mi smo uspostavili jednu veoma negativnu tradiciju u
Bosni i Hercegovini, gdje je država bila ta koja je dozvoljavala sumnjive
poslove, non-stop sklapajući sporne ugovore sa neprovjerenim investitorima
sumnjivog porijekla i sama praktično dozvoljavala da se u Bosni i Hercegovini
radi sistemsko pranje novca u ogromnim razmjerama”, napominje Korajlić.
“Kako onda”, dodaje, “očekivati od te iste
države i onih istih koji je predstavljaju već godinama da će konačno nešto
uraditi po tom pitanju”.
“Mi se bavimo nekakvim sitnim stvarima, pokušavajući
usvajati nekakve zakone koji će, na primjer, uspostaviti kontrolu nad
nevladinim organizacijama, udruženjima, s ciljem tog sprečavanja finansiranja
terorizma i slično, a s druge strane neke mnogo krupnije stvari ostaju
nepokrivene i neprimijećene, jer onima koji obnašaju vlast to prije svega nije
u interesu”, ocjenjuje Korajlić.
U BiH stižu i novci koji su kao pozajmice velikih kompanija
iz arapskog svijeta namijenjeni upravo za kupovinu nekretnina i zemljišta čija
je kupovna cijena višestruko veća nego realna, ili se bar tako prikazuje. Pri
tome, kako je utvrdila i istraga Službe za poslove sa strancima neke od tih
transakcija odobrila su neka od ministarstava finansija.
Ukoliko se ne reaguje, BiH koja se već nalazi u društvu sa
zemljama za koje se zna da podržavaju terorizam ili su u centru njegove pažnje,
poput Afganistana, Sirije ili Jemena, mogla bi uskoro trpjeti ozbiljne
sankcije.
(TBT, RSE)
