Sjedinjene Države i Iran ušli su u novu rundu intenzivnih sukoba nakon što je predsjednik Donald Trump poručio da će Islamska Republika “morati platiti cijenu” jer je “predugo čekala s postizanjem dogovora” koji bi okončao rat što se približava četvrtom mjesecu trajanja. Iako učinci sukoba i američke pomorske blokade doista razaraju iransko gospodarstvo, troškovi se gomilaju i za potrošače diljem svijeta, uključujući i one u Sjedinjenim Državama.
Novi dokazi o tome pojavili su se u srijedu, kada je Indeks potrošačkih cijena pokazao da je inflacija u svibnju porasla 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je najviši godišnji porast u posljednje tri godine. Cijene energije porasle su 20,3 posto u zadnjih dvanaest mjeseci, dok su cijene benzina skočile za čak 40,5 posto. Ove brojke pojačale su zabrinutost da bi dugotrajni sukob na Bliskom istoku mogao potaknuti daljnje inflatorne pritiske i opteretiti gospodarski rast u trenutku kada se američki potrošači već bore s višim troškovima.
„ Tipično američko kućanstvo moralo je potrošiti 510 dolara više zbog rata, pokrivajući veće troškove benzina, dizela i zrakoplovnog goriva – rekao je za Newsweek Mark Zandi, glavni ekonomist u Moody's Analyticsu.
Povećani troškovi potkopavaju napore Trumpove administracije da osigura veće olakšice za američke porezne obveznike. Tijekom svog govora o stanju nacije u veljači, održanog samo nekoliko dana prije odobravanja zajedničkih vojnih operacija s Izraelom protiv Irana, Trump je istaknuo porezne reforme osmišljene kako bi olakšale teret zaposlenim američkim građanima. No, velik dio tog napretka sada je poništen zbog krize na Bliskom istoku.
- Usporedbe radi, smanjenje osobnog poreza ove je godine povećalo tipičan povrat poreza za manje od 350 dolara. Naravno, ovaj financijski teret najteže podnose Amerikanci s niskim i srednjim primanjima, jer oni veći dio svog proračuna izdvajaju za energiju nego oni imućniji – kazao je Zandi.
Rezultat nije samo pritisak na kućne financije, već i produbljivanje jaza između onih koji mogu apsorbirati rastuće troškove i onih koji to ne mogu.
„ Najveći problem je što ekonomski agregati prikrivaju rastuću nejednakost, a inflacija je regresivni porez, najviše pogađa one koji si to najmanje mogu priuštiti – rekla je Diane Swonk, glavna ekonomistica u KPMG U.S.
Dok kućanstva s višim primanjima nastavljaju trošiti, potpomognuta investicijskim dobicima, mnogi s nižim i srednjim primanjima bore se s rastućim troškovima. Ova kriza je posljednja u nizu šokova za američku ekonomiju, nakon pandemije COVID-19 i ruske invazije na Ukrajinu. Rat protiv Irana donio je novu katastrofu za tržište nafte i plina, a teret se osjeća u svim sektorima, od tehnologije do poljoprivrede.
Unatoč sve većem pritisku, čini se da Trumpa brojke ne zabrinjavaju. Na pitanje novinara u Ovalnom uredu u srijedu o njegovoj reakciji na ekonomske izglede, Trump je odgovorio kratko.
- Volim inflaciju.
Potom je ustvrdio da su SAD tajno izvlačile milione barela nafte iz Hormuškog tjesnaca te je predvidio da će, nakon što rat završi, inflacija pasti kao kamen. Ipak, korelacija između rata i potrošačkih cijena je neupitna. Betsey Stevenson, profesorica ekonomije na Sveučilištu u Michiganu, primijetila je da su cijene benzina porasle oko 21 posto, a energije 11 posto već u ožujku, na samom početku rata.
Utjecaj naftnih šokova promijenio se od kriza 1970-ih. Ryan Nunn, direktor istraživanja na Sveučilištu Yale, objasnio je ključne promjene.
- Prvo, SAD koristi manje nafte po dolaru ekonomske proizvodnje nego prije. Drugo, s pojavom i primjenom tehnologija frakiranja, SAD proizvodi mnogo više nafte nego prije – rekao je Nunn.
Taj će se šok samo pojačavati što dulje rat bude trajao. Michael Pearce, glavni ekonomist u Budget Labu Sveučilišta Yale, rekao je da je prognoza rasta američkog BDP-a već smanjena s 2,8 posto na 2,1 posto ove godine. No, to je pod pretpostavkom da se sporazum s Iranom postigne do kraja sljedećeg mjeseca i da se promet Hormuškim tjesnacem vrati na predratne razine do kraja godine.
- U scenariju produljenog sukoba koji bi potrajao do 2027., mislimo da bi cijene nafte mogle doseći 150 dolara. Potrošači bi se našli pod golemim pritiskom, a rizik od poremećaja u opskrbnim lancima pogoršao bi udar na gospodarski rast i dodatno potaknuo inflaciju – rekao je Pearce.
(TBT)
