Tokom sjednice u gradskoj vijećnici u Minneapolisu, demokratska zastupnica Ilhan Omar stajala je za govornicom i strastveno pozivala na ukidanje Službe za imigraciju i carinu (ICE) kada je iz publike ustao muškarac. U ruci je držao špricu iz koje je prema njoj pošpricao nepoznatu tekućinu smeđe boje i oštrog mirisa. Osiguranje je trenutačno reagiralo, svladalo napadača i izvelo ga iz dvorane, dok su suradnici nagovarali prestravljenu, ali neozlijeđenu Omar da prekine sjednicu. Ona je to odbila.
„ Neću prekinuti svoj govor. Važno je da nastavim. Nećemo dopustiti da nasilnici pobijede – poručila je s govornice, a njezin prkosan stav sažima cijelu njezinu političku karijeru.
Napad na 43-godišnju zastupnicu, koji se dogodio u utorak navečer, samo je posljednji u nizu incidenata koji prate jednu od najprepoznatljivijih, ali i najpolarizirajućijih figura američke politike. Za jedne je ona ostvarenje američkog sna, glas obespravljenih i heroina progresivne ljevice. Za druge je radikalna političarka, opasnost za nacionalnu sigurnost i omiljena meta bivšeg i sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa. No, tko je zapravo Ilhan Omar?
Put od izbjegličkog kampa do Kongresa
Njezina životna priča zvuči gotovo filmski. Rođena je 4. oktobra 1982. godine u Mogadišuu, glavnom gradu Somalije, kao najmlađa od sedmero djece. Kada je imala samo dvije godine, majka joj je umrla, a odgajali su je otac i djed. Djetinjstvo je prekinuo brutalni građanski rat koji je izbio 1991. godine. S osam godina, Ilhan je s obitelji pobjegla iz zemlje, a sljedeće četiri godine provela je u izbjegličkom kampu Dadaab u Keniji.
Godine 1995. obitelj je dobila azil u Sjedinjenim Američkim Državama. Prvo su se nastanili u Virginiji, a zatim su se 1997. preselili u Minneapolis, u četvrt Cedar-Riverside, dom velike somalske zajednice. U novoj domovini, Ilhan je engleski učila gledajući televiziju, a već s 14 godina počela se zanimati za politiku, prateći svog djeda na lokalne sastanke Demokratske stranke i služeći mu kao prevoditeljica. Američka državljanka postala je 2000. godine, s napunjenih 17 godina.
Nakon što je diplomirala politologiju i međunarodne studije na Sveučilištu North Dakota State, radila je kao organizatorica u zajednici. Politički uspon započela je 2016. godine, kada je izabrana u Zastupnički dom Minnesote, postavši prva Amerikanka somalskog podrijetla na toj funkciji u povijesti SAD-a.
Politička zvijezda progresivne ljevice
Samo dvije godine kasnije, 2018., ulazi u američki Kongres kao predstavnica 5. okruga Minnesote. Njezinim dolaskom srušeno je nekoliko povijesnih barijera: postala je prva izbjeglica iz Afrike u Kongresu, jedna od prve dvije muslimanke (uz Rashidu Tlaib) i prva žena obojene kože koja predstavlja Minnesotu. Njezin dolazak doveo je i do ukidanja 181 godinu stare zabrane nošenja pokrivala za glavu u Kongresu, što joj je omogućilo da nosi hidžab.
Ubrzo je postala dio neformalne, ali iznimno medijski eksponirane skupine progresivnih zastupnica poznate kao “The Squad” (Odred), zajedno s Alexandriom Ocasio-Cortez, Ayannom Pressley i Rashidom Tlaib. One se zalažu za univerzalno zdravstveno osiguranje, minimalnu plaću od 15 dolara, otpis studentskih dugova i radikalne politike za borbu protiv klimatskih promjena.
Meta kritika i stalnih napada
Njezini oštri stavovi, posebno u vanjskoj politici, donijeli su joj jednako strastvene pristaše koliko i žestoke protivnike. Najveće kontroverze izazvali su njezini komentari o Izraelu. Godine 2019. optužena je za korištenje antisemitskih stereotipa kada je američku potporu Izraelu povezala s novcem lobističkih skupina, tvitajući: “Sve je u Benjaminima, dušo” (aludirajući na novčanice od sto dolara).
Kritike su stigle i iz njezine stranke, a tadašnja predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi javno ju je prozvala. Omar se ispričala, priznajući da nije bila svjesna “povijesne boli” koju takve riječi nose, ali je nastavila kritizirati utjecaj lobista i politiku izraelske vlade. Zbog tih je izjava republikanska većina 2023. godine izglasala njezino uklanjanje iz prestižnog Odbora za vanjske poslove, što su demokrati nazvali političkom osvetom.
Od samog ulaska u Kongres, postala je jedna od omiljenih meta Donalda Trumpa. Tijekom svog prvog mandata, pozivao ju je da se “vrati otkud je došla”, a na njegovim skupovima masa je skandirala “Pošaljite je natrag!”.
Nedavno je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao kako je napustila Somaliju bez ičega, a sada ima 44 miliona dolara.
Trump ju je optuživao za antiamerikanizam, a poseban bijes izazvao je kada je podijelio montirani video u kojem je njezinu izjavu o napadima 11. spetembra (“neki ljudi su nešto učinili”) spojio sa snimkama rušenja tornjeva blizanaca. Omar je nakon toga primila stotine prijetnji smrću.
U braku je s političkim konzultantom Timom Mynettom i majka je troje djece. Njezina kći, Isra Hirsi, jedna je od najpoznatijih mladih klimatskih aktivistica u SAD-u. Kao političarka koja je prešla put od izbjeglice do jedne od najutjecajnijih žena u Americi, Ilhan Omar simbol je dubokih podjela današnjeg društva.
(TBT)
