Prema pisanju pojedinih sarajevskih portala bliskih strankama Trojke, sve više kritika je usmjereno prema rukovodstvu Energoinvesta, na čelu s Mirzom Ustamujićem. U nedavno objavljenim kritičkim tekstovima, Ustamujiću se zamjera između ostalog obmanjivanje javnosti u vezi s poslovnim rezultatima kompanije, izostanak značajnijih energetskih projekata, kadrovsku politiku, sporne poslovne poteze u vezi s posuđivanjem brenda drugim kompanijama, te malverzacije oko zapošljavanja svojih pomoćnika, zbog kojih i novoformirani POSKOK vrši istragu. Posebno je zanimljiva zloupotreba sponzorstva Košarkaškog saveza BiH u svrhu lične promocije direktora Ustamujića.
HVALI TE ME MOJA MEDNA USTA(MUJIĆ)
Podsjećamo, Ustamujić je na čelo Energoinvesta imenovan sredinom 2024. godine. Od tada je medijski znatno prisutniji, često predstavljajući navodne poslovne uspjehe kompanije. Međutim, prema informacijama iz političkih krugova, unutar SDP-a kao stranke koja ga je nominovala na tu poziciju raste nezadovoljstvo njegovim vođenjem preduzeća, što je otvorilo prostor za špekulacije o njegovoj smjeni. Dodatnu pažnju izazvala je i javna tajna da je Ustamujić aplicirao na nedavni javni konkurs za člana uprave BH Telecoma, što se tumači kao pokušaj da pronađe alternativnu poziciju uoči mogućih kadrovskih promjena.
Energoinvest d.d. Sarajevo je ovlašteni uvoznik i distributer ruskog gasa na teritoriji Federacije BiH, koji gas uvozi od Gazproma, a zatim ga isporučuje lokalnim distribucijama i industrijskim potrošačima. Međutim, aktiviranjem Južne interkonekcije postavlja se ozbiljno pitanje hoće li Energoinvest i dalje zadržati ovu ulogu distribucije ili će ta odgovornost pripasti BH-Gasu ili nekom drugom poduzeću, što implicira da će ovo javno poduzeće biti u fokusu i hrvatskom društveno-političkom mnijenju, što do sada nije bio slučaj.
Treba napomenuti da Europska unija planira postepen prestanak uvoza ruskog cjevovodnog gasa i tekućeg prirodnog gasa (LNG) do kraja 2027. godine, prema prijedlozima Komisije i planu pod nazivom REPowerEU. Ovaj EU plan predviđa zabranu novih ugovora s Rusijom već od 2026. godine, ograničenja za kratkoročne ugovore do sredine 2026, te domino efekt koji će dugoročno uticati na sve uvoznike ruskog gasa.
Ako EU planovi budu provedeni, to može značiti da će Energoinvest do tada morati diverzificirati izvore snabdijevanja. U tom kontekstu, Južna interkonekcija može postati ključna tačka ne samo kao logistička infrastruktura, nego i kao mjera koja može redefinirati ko će imati primat u distribuciji i ko će preuzeti odgovornost za tranziciju.
U političkim kuloarima spominje se i mogućnost rekonstrukcije Vlade FBiH i smjena sadašnjeg ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića, naročito uvođenjem NES-a, kao povjerljivog koalicionog partnera. Prema tvrdnjama izvora bliskih međunarodnim partnerima, nova američka administracija u BiH mogla bi biti zainteresirana za Lakićev odlazak, budući da se Lakić dovodi u vezu s lošim poslovanjem pojedinih kompanija namjenske industrije u kojima američki investitori imaju udjele. Podsjetimo, američki investitori su se u više navrata pismeno obraćali i izražavali nezadovoljstvo ministru Lakiću i premijeru Federacije Nerminu Nikšiću, a među potpisnicima pisma bio je i bivši američki državni sekretar Michael Mike Pompeo, što dovoljno govori o ozbiljnosti nastale situacije.
SPORA JUŽNA INTERKONEKCIJA
Špekulacije o kadrovskim promjenama na ključnim pozicijama energetskog sektora dodatno se povezuju s dolaskom novog otpravnika poslova Ambasade SAD-a, Johna Ginkela. Nezadovoljstvo američke administracije prema radu Ministarstva energetike i kompanijama koje upravljaju gasnim sektorom (Energoinvest i BH-Gas) posebno se ogleda u sporoj realizaciji projekta Južne interkonekcije, koji je označen kao strateški važan za sigurnost snabdijevanja Federacije BiH.
Smjene očigledno nisu samo posljedica političkih obračuna, već rezultat dugogodišnjeg nezadovoljavajućeg poslovanja i neispunjavanja ključnih ciljeva u energetskom sektoru. Energoinvest, kao strateški važna kompanija, nije uspio osigurati stabilne ugovore i prihode izvan svoje djelatnosti prodaje gasa, dok se Ministarstvu zamjera nedostatak vizije i nesposobnost da aktivnije realizira kapitalne projekte poput Južne interkonekcije. Upravo zbog toga, smjene se sve češće predstavljaju kao nužan korak ka profesionalizaciji i odgovornijem upravljanju ovim sektorom.
Ostaje da se vidi hoće li se špekulacije iz kuloara obistiniti i da li će Federacija BiH uskoro dobiti nove ljude na čelu ključnih energetskih struktura vlasti.
(TBT, Istraživački tim)
