„Možete to pokrenuti. Potpuno sam spremna za ovo, i ovo je borba u kojoj ću se boriti, i dat ću sve od sebe, i mogu vam garantirati da ćete izgubiti jer je Americi dosta svega.“
Tim riječima, američka kongresmenka Marjorie Taylor Greene nedavno je usmjerila svoj bijes na Američko-izraelski komitet za javne poslove (AIPAC), najutjecajniju pro-izraelsku lobističku grupu u Washingtonu.
Njena optužba da Izrael čini genocid u Gazi – i njen zahtjev da se AIPAC registrIRA kao strani lobi – označava više od samo ličnog sukoba.
To signalizira dublju političku promjenu: rastuće protivljenje Izraelu unutar baze MAGA američkog predsjednika Donalda Trumpa, gdje se nekada čvrsta podrška američko-izraelskom savezu raspada.
U julu je, na primjer, Steve Bannon, bivši Trumpov glavni strateg i pokretač američke krajnje desnice, rekao u svom podcastu da među onima mlađim od 30 godina u MAGA pokretu postoji „vrlo malo podrške Izraelu“.
Ankete to, prema Gallupu, potvrđuju, s obzirom na to da samo 32% odraslih Amerikanaca podržava izraelske vojne akcije u Gazi, što je rekordno nizak postotak od početka rata. Među onima između 18 i 34 godine svih političkih stranaka, taj broj pada na samo 9%.
Nekoliko faktora objašnjava pad podrške Izraelu među pristalicama MAGA-e, ali glavni među njima je brutalna transparentnost modernog ratovanja u doba društvenih medija.
Od oktobra 2023. godine, svijet je izložen nefiltriranoj hronici genocida u Gazi u stvarnom vremenu. Za razliku od prethodnih sukoba, užasavajuća stvarnost je prenošena uživo, tvitovana i emitirana cijelom svijetu – sirova i necenzurirana.
Slike koje izlaze iz opkoljene enklave su ništa manje nego potresne: beživotna tijela djece izvučena iz ruševina, bolnice u ruševinama, naselja sravnjena s pepelom.
Za mnoge unutar baze MAGA-e, koji su tradicionalno stajali rame uz rame s Izraelom iz ideološkog slaganja ili evanđeoskog proročanstva, ove scene su katalizirale ppropitivanje.
Ono što je većina Amerikanaca nekada smatrala plemenitim saveznikom koji se brani od „islamskog ekstremizma“, sada sve veći broj američkih građana doživljava kao moćnu naciju koja oslobađa nesrazmjernu silu na zarobljeno stanovništvo.
„Slike djece koju Izrael namjerno izgladnjuje kao dio svoje politike prema Gazi šokiraju savjest svih, bez obzira na to da li su konzervativni ili liberalni, demokratski ili republikanski“, rekao je Matt Duss, izvršni potpredsjednik Centra za međunarodnu politiku (CIP), u intervjuu za The New Arab.
Trumpova baza MAGA mora se shvatiti u širem kontekstu američke politike i društva. Ovaj populistički pokret uglavnom je izrastao iz frustracija i razočaranja bijele radničke klase.
Ispod slogana i spipnova krije se dublja, značajnija struja: kolektivna pobuna protiv ukorijenjene moći američkih političkih, kulturnih i ekonomskih elita.
Za mnoge unutar ove baze, pokret daje glas dugo tinjajućem ogorčenju – rođenom iz decenija percipiranog zanemarivanja, ekonomskog raseljavanja, kulturnog otuđenja i erozije tradicionalnih vrijednosti – prema vladajućoj klasi koja se u najboljem slučaju smatra ravnodušnom, a u najgorem neprijateljskom prema njihovim borbama i identitetu.
Dr. Nader Hashemi, direktor Centra za muslimansko-kršćansko razumijevanje princa Alwaleeda bin Talala na Univerzitetu Georgetown, rekao je za TNA da je podrška Izraelu duboko isprepletena s američkim političkim establišmentom, obuhvatajući obje glavne stranke.
S obzirom na to da je baza MAGA-e “anti-establišmentski pokret koji je izgubio vjeru u američke institucije i američku demokratiju”, mnogi unutar nje percipiraju pitanje Izraela kao “povezano s onim članovima političkih stranaka s obje strane gdje Izrael ima vrlo snažnu podršku među tim članovima Kongresa”.
Oslanjajući se na izvještaje da je Bijela kuća predložila da državama koje bojkotiraju Izrael treba uskratiti federalnu pomoć u slučaju katastrofe, dr. Hashemi je primijetio da ovaj razvoj događaja „govori o suštini problema“, podstičući ogorčenost prema Izraelu među segmentima Trumpove desničarske populističke baze.
„Ljudi unutar MAGA pokreta ne razumiju zašto postoji takvo poštovanje i podrška Izraelu na visokim elitnim nivoima u Sjedinjenim Državama, čak i do te mjere da bi, ako je država bojkotovala Izrael zbog njegovog stanja u pogledu ljudskih prava, bila uskraćena finansijska podrška kada dođe do prirodne katastrofe“, dodao je.
Među Trumpovim pristalicama postoji široko rasprostranjeno uvjerenje da Sjedinjene Države izdvajaju prekomjeran broj resursa za programe strane pomoći. Ovo gledište odražava želju da se domaćim pitanjima da prioritet nad stranom potrošnjom.
U tom kontekstu, Izrael se ističe kao najveći pojedinačni primalac američke strane pomoći sa značajnom razlikom, što je postalo žarište kritika i debate među ovim biračima.
„Oni vide bogatu zemlju koja dobija milostinju američkih poreskih obveznika i osjećaju se prevarenima“, primijetio je Duss.
Ne ratovima i vojnim intervencijama
Protivljenju MAGA-i doprinosi široko rasprostranjeno mišljenje o stranim uplitanjama kao skupim odvraćanjima pažnje od hitnih domaćih kriza.
Oni unutar ovog pro-prumpovskog populističkog pokreta sve više preispituju zašto Washington nastavlja davti krv i bogastvo u prekomorske sukobe kada se infrastruktura raspada, gradovi propadaju, a ekonomske teškoće i dalje postoje kod kuće.
Ovaj svjetonazor je u oštroj suprotnosti s vizijom koju zastupaju najglasniji branitelji Izraela u Sjedinjenim Državama, posebno neokonzervativci, koji se zalažu za agresivnu projekciju američke vojne moći u inostranstvu. Za njih je održavanje dominantnog prisustva na Bliskom istoku i u drugim regijama ključno za osiguranje američkih interesa i održavanje globalnog poretka kojim upravljaju SAD.
Ali mnogima u MAGA pokretu, takve intervencije se čine kao izdaja: korištenje novca poreskih obveznika i života vojnika u službi stranih prioriteta koji nude malo opipljive koristi običnim Amerikancima.
Ta nepovezanost postala je jedan od najosnovnijih izvora napetosti koji podstiču skepticizam MAGA-e, a u mnogim slučajevima i otvoreno protivljenje Izraelu i dvopartijskoj koaliciji u Kongresu koja ga podržava.
Ne radi se samo o Izraelu kao takvom – radi se o širem razočaranju cijelom pretpostavkom globalne uloge Amerike, posebno na Bliskom istoku, gdje su decenije rata ostavile mnoge Amerikance u mnogim dijelovima političkog spektra u pitanju šta je ikada postignuto.
„Važno je prepoznati da imamo posla s biračkim tijelom koje tradicionalno vrlo podržava Izrael, u svakom pogledu. Ali oni su također Amerika na prvom mjestu i u značajnoj mjeri podržavaju Trumpa jer je obećao da će spriječiti SAD da uđu u dodatne ‘trajne ratove’, posebno na Bliskom istoku“, rekao je za TNA Mouin Rabbani, politički analitičar i kourednik Jadaliyya.
„Iz njihove perspektive, oni se okreću protiv Izraela jer ga vide kao stranu državu koja manipulira SAD-om da pokreće ratove na Bliskom istoku u njihovo ime, a koji nisu potrebni za američke nacionalne sigurnosne interese.“
Prema Rabbaniju, „kapljica koja je prelila čašu“ nije bio genocid u Gazi, već nedavni rat protiv Irana.
Sina Toossi, viši nerezidentni saradnik u CIP-u, slaže se s ovom procjenom. „Ova erozija podrške… odražava dublji skepticizam prema stranim obavezama koje jasno ne služe interesima SAD-a“, rekao je u intervjuu za TNA.
„Decenijama je Izrael pretpostavljao da je podrška SAD-a nedodirljiva. Rastuće nezadovoljstvo na obje strane političkog spektra pokazuje da ta pretpostavka više nije neprobojna.“
Američka plutokratija
Većina Amerikanaca protivi se nastavku transfera oružja Izraelu, ali Bijela kuća i Kongres uglavnom ostaju neskladni s ovim javnim mišljenjem. U srži ovog raskoraka je kriza američke demokratije.
U Sjedinjenim Državama nedostaje potpuno funkcionalna predstavnička demokratija. Ono što postoji je nešto mnogo bliže plutokratiji, sistemu u kojem političku moć nesrazmjerno oblikuju i koriste bogati.
Ovo iskrivljenje uglavnom proizlazi iz nedostatka snažnih, provedivih propisa o finansiranju kampanje. U sistemu gdje novac govori više od glasova, oni s najdubljim džepovima mogu imati ogroman utjecaj na izborne ishode.
S dovoljno novca, gotovo svaki izbori mogu biti preusmjereni – ili čak kupljeni – putem oglašavanja, poruka i kopnenih operacija.
Ova strukturna stvarnost pomaže objasniti uporni i zabrinjavajući raskorak između preferencija običnih birača i političkih odluka njihovih izabranih zvaničnika.
Ovaj raskorak ide dalje od Izraela i utiče na širok spektar pitanja. Iznova i iznova postoji razlika između javnog mnijenja u određenom okrugu i zakonodavnog ponašanja predstavnika poslanog u Washington.
Osnovna dinamika je jednostavna: izabrani zvaničnici su osjetljiviji na interese svojih glavnih donatora nego na volju svojih birača. Umjesto da funkcionišu kao direktni kanali za glas naroda, mnogi zakonodavci djeluju kao posrednici za elitne finansijske interese koji finansiraju njihove kampanje.
„Kao što se kaže, ‘Onaj ko plaća, taj bira melodiju.’ Mislim da se to dešava“, rekao je dr. Hashemi za TNA.
U takvom sistemu, demokratska odgovornost nije samo oslabljena – ona je, u mnogim slučajevima, fundamentalno potkopana.
„SAD su plutokratija s pravom glasa, što znači da se njeni političari kupuju i prodaju na otvorenom tržištu. To čini političku klasu vrlo otpornom na promjene javnog mnijenja i u suštini alatom njihovih donatora“, primijetio je Rabbani.
„Klasa donatora je pretežno pro-izraelska, i često fanatično takva. Ta jednačina ostaje nepromijenjena, i samo kandidati koji se ne oslanjaju na klasu donatora mogu promovirati promjene“, dodao je.
Hoće li pritisak MAGA-e promijeniti Trumpovu politiku prema Izraelu?
Ukoliko više republikanskih zakonodavaca krene Greeneovim stopama, a glasovi unutar MAGA pokreta postanu sve glasniji u svom protivljenju američkoj podršci Izraelu, stručnjaci su podijeljeni oko toga da li bi takva promjena unutar baze u konačnici mogla utjecati na Donalda Trumpa da rekalibrira pristup svoje administracije izraelsko-palestinskom pitanju.
Dr. Hashemi ukazuje na stvarnost da je Trumpova čvrsta podrška Izraelu uglavnom potaknuta podrškom koju dobiva od moćnih privatnih i interesnih grupa – prije svega desničarskih pro-izraelskih donatora poput Miriam Adelson i drugih bogatih ličnosti u poslovnom svijetu.
S obzirom na težinu ovih finansijskih i političkih saveza, on ne očekuje da će rastuće protivljenje Izraelu unutar MAGA baze biti dovoljno da izazove značajnu promjenu u vanjskoj politici Bijele kuće prema Izraelu.
„Trump, kao i drugi političari u Sjedinjenim Državama, reagira na i donosi politiku na osnovu interesnih grupa i privatnih interesnih grupa koje finansiraju njegovu kampanju“, rekao je dr. Hashemi za TNA.
Međutim, Rabbani smatra da bi smanjenje podrške Izraelu unutar pokreta MAGA potencijalno moglo potaknuti redefiniranje odnosa između SAD-a i Izraela s Trumpom u Ovalnom uredu.
„Trump nije okorjeli ideolog poput Bidena i stoga je u principu podložniji pritiscima svoje baze, što su Biden i Harris prezrivo ignorisrali. On nije također ni neki debelokožac i moglo bi se zamisliti da revidira politiku ne iz nekog posebnog političkog razloga, već zato što misli da su ga izraelski lideri izigrali ili uvrijedili, ili zato što ga utjecajni pristalice ismijavaju kao izraelskog zastupnika“, rekao je u intervjuu za TNA.
Priznajući da Trump ima proizraelske stavove, Rabbani je primijetio da „na kraju krajeva, on nije lojalan nikome osim sebi, svojoj porodici i njihovim poslovima“ i da je „američka vanjska politika također na prodaju na načine na koje ranije nije bila“.
Toossi je također izrazio određeni stepen optimizma u vezi s potencijalom pokreta MAGA da utiče na Trumpa prema zauzimanju uravnoteženijeg pristupa Izraelu i Palestini.
„Trump je transakcijski otvoren i osjetljiv na potrebe svoje baze. Ako skepticizam prema Izraelu nastavi rasti među glasačima MAGA-e, to bi ga moglo povući ka uvjetovanijem pristupu, posebno ako vidi političku prednost u predstavljanju Izraela kao nekoga ko američku podršku uzima zdravo za gotovo“, rekao je za TNA.
Međutim, Toossi je također upozorio na ovu tačku spominjući da je „mreža pro-izraelskih donatora i dalje moćna, tako da bi svaka promjena vjerovatno bila postepena i uokvirena u smislu ‘sklapanja dogovora'“.
Prekretnica u politici desničara
Erozija podrške Izraelu koju je dao pokret MAGA signalizira više od pukog raskola unutar američke desnice. Ona odražava dublju transformaciju u političkoj svijesti zemlje – onu oblikovanu razočaranjem beskrajnim ratovima, ogorčenjem prema političkim elitama i rastućim skepticizmom prema stranim zapletima koji se čine odvojenim od životne stvarnosti običnih Amerikanaca.
Iako tradicionalni stubovi dvostranačke podrške Izraelu ostaju netaknuti na institucionalnom nivou – ojačani moćnim lobističkim grupama i donatorima s dubokim džepovima – ti temelji pokazuju znakove naprezanja pod teretom promjenjivih građana.
Da li ovo rastuće neslaganje unutar pokreta MAGA može značajno promijeniti američku vanjsku politiku ostaje neizvjesno. Trumpova lojalnost njegovoj bazi ublažena je njegovim transakcijskim instinktima i dugogodišnjim vezama s proizraelskim donatorima.
Ipak, u eri u kojoj je javno mnijenje sve teže ignorirati i gdje populističke snage prepisuju pravila američke politike, pitanje više nije da li je podrška Izraelu apsolutna, već da li je o njoj moguće pregovarati.
U konačnici, u toj neizvjesnosti leži potencijalna prekretnica ne samo za američko-izraelske odnose, već i za budućnost same američke vanjske politike.
(TBT, TNA)
