Nakon što će definitivno svi proizvodi iz Bosne i Hercegovine namijenjeni američkom tržištu od danas će biti carinjeni po visokoj stopi od 30 posto, oglasio se bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović svojim intervjuom u Dnevnom Avazu.
On je samo potvrdio da se BiH našla među 14 država za koje SAD ovog puta neće napraviti izuzetak, a predsjednik Donald Trump u pismu Predsjedništvu BiH ranije je poručio da carine nisu kazna, već pokušaj uspostavljanja ravnoteže u trgovinskim odnosima, što je notorno dezavuiranje javnosti.
Anatomija američke ucjene
Nedavna odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 30% carina na svu robu koju Bosna i Hercegovina izvozi u SAD predstavlja klasičan primjer ekonomske ucjene koja nema veze s navodnom “trgovinskom neravnotežom”. Iza ovih mjera krije se očiti pokušaj stjecanja bolje pozicije za preuzimanje bosanskohercegovačkih resursa i stvaranje tržišta za američki ukapljeni plin. Dok službena objašnjenja govore o “uravnoteživanju trgovine”, stvarne namjere mnogo su prozaičnije – ekonomskim pritiskom natjerati malu zemlju na podčinjavanje američkim strateškim interesima.
U svom pismu upućenom članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, Trump nije ostavio prostora za pregovore. Rok 1. avgust definitivno je postavljen, a najavljeno je da neće biti produžen. Iako Trump tvrdi da SAD “godinama pokušava uspostaviti uravnotežen trgovinski odnos” s BiH, jasno je da stvarni motiv nema veze s trgovinskim deficitom.
Posebno je zabrinjavajuća prijetnja da će svaki bosanskohercegovački pokušaj preusmjeravanja robe radi izbjegavanja američkih mjera rezultirati dodatnim oporezivanjem, što predstavlja izravan napad na ekonomski suverenitet BiH i njeno pravo da samostalno odlučuje o vlastitim trgovinskim partnerima.
“Ako iz bilo kojeg razloga odlučite povećati svoje tarife, bilo koji broj koji odaberete bit će dodan na postojećih 30 posto koje mi naplaćujemo”, napisao je Trump, otkrivajući pravi karakter ove mjere – ne kao korektivne trgovinske politike, već kao čistog ekonomskog ultimatuma.
Stvarni ciljevi iza carinskih mjera
Trumpova administracija već duže vrijeme pokušava proširiti američke energetske interese na svijet i Balkan jer se bori protiv neotplativog dug SAD, posebice kroz prodaju skupog ukapljenog plina. To je dio šire strategije potiskivanja ruskog utjecaja u energetskom sektoru regije. Carinske mjere su samo jedan element pritiska koji ima za cilj prisiliti BiH na prihvatanje energetskih aranžmana s američkim kompanijama.
Jedina takva afera izbila je zbog plinovoda Južna interkonekcija zbog koje je bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy oštro kritizirao predsjednika HDZ-a Dragana Čovića zbog odnosa prema tom pitanju.
On je optužio je Čovića da po ovom pitanju slijedi svoje interese.
Prema njegovim riječima, Čović i HDZ su zanemarili odgovornost koju predstavlja sudjelovanje u vlasti kontinuiranim odbijanjem da se uključe u važne aktivnosti unapređivanja upravljačke strukture u BH-Gasu, što bi kompaniji omogućilo da provede ovaj projekt. Tvrdi da HDZ želi uspostaviti drugog operatera – kompaniju za distribuciju plina, a koji će biti pod etničkom kontrolom, kako je istaknuo, Hrvata. Upozorio bi da bi postojanje još jedne kompanije značilo rast troškova, dalju podjelu tržišta plina, potkopavanje funkcionalnosti vlasti u FBiH i jačanje, kako je naveo, malignog utjecaja Rusije.
Zbog sukoba ambasadora Murphy sa Čovićem po ovom pitanju mediji su špekulirali o stavljanju hrvatskog vođe u BiH na američku crnu listi.
Unatoč ovakvim prozivkama Murphyja, Čović je nastavio po svome, te je nastavio držati ovaj projekat u ladici I ignorirati američke zahtjeve.
Takvo ponašanje kod amerikanaca izazvalo dosta frustracija, pa se morao umiješati i Američki državni tajnik Anthony Blinken. On je uputio pismo ministru vanjskih poslova BiH, Elmedinu Konakoviću, u kojem ga je povao da na Čovića izvrši pritisak da se ovaj projekat ubrza.
Odlaskom amabasadora Murphy ovopitanje je stavljeno “pod tepih”, ali se ovim Trumpovim potezom “obilo o glavu” svim građanima Bosne i Hercegovine.
(TBT, Tim za analitiku)
