Zaljevske države vide dva gubitnika u sukobu između Izraela i Irana, kažu analitičari i arapski zvaničnici za Middle East Eye.
Nakon što su sami prošli kroz neprijateljstva s malo štete, lideri u energetski bogatom Zaljevu sada su u poziciji da iskoriste svoje relativne prednosti u odnosu na Izrael i Islamsku Republiku.
Gledanje dima kako se diže iz Teherana bila je promjena za lidere u Saudijskoj Arabiji i UAE, koji su prije samo nekoliko godina branili dronove i rakete lansirane na njih od strane iranskih saveznika, Huta u Jemenu.
Izraelski ratni avioni iskoristili su slabu iransku protivzračnu odbranu. Ubijeni su generali Korpusa islamske revolucionarne garde, a lanseri balističkih raketa i fabrike oružja su uništeni. Rat je kulminirao američkim bombardiranjem iranskih nuklearnih postrojenja Fordow, Natanz i Isfahan.
I to je aspekt koji američki i izraelski zvaničnici naglašavaju u svojim interakcijama o sukobu, rekla su tri arapska zvaničnika za MEE.
Ali, po prvi put u jednoj generaciji, arapski vladari su vidjeli kako bi se Izrael snašao protiv konvencionalne vojske.
Izraelsko napredovanje zaustavljeno
„Izraelci su pokazali snažan duh u podršci svojoj vojsci… Bili su hrabri. Međutim, domaći front u Izraelu nije mogao izdržati više od dvije sedmice raketnih napada“, rekao je jedan arapski zvaničnik za MEE, dijeleći procjenu ratnog pregleda u vodećoj arapskoj prijestolnici.
MEE je za ovaj članak razgovarao sa zvaničnicima koji predstavljaju tri arapske prijestolnice. Svi su rekli da je u koridorima moći njihove zemlje procjena da je Izrael prvi signalizirao da je spreman za primirje nakon što je iscrpio svoju listu vojnih ciljeva i vidio da se Islamska Republika ne suočava sa kolapsom.
„Benjamin Netanyahu je do sada bio u usponu“, rekao je za MEE Bader al-Saif, profesor na Univerzitetu u Kuvajtu. „Naravno, Izrael je pokazao vojnu superiornost nad iranskim nebom. Ali Iran je zaustavio izraelsko napredovanje i uzvratio udarac. Slika nepobjedivog Izraela sa besprijekornom protivzračnom odbranom je uništena.“
Stručnjaci kažu da je percepcija izraelske ranjivosti važna za razumijevanje kako će se američki arapski saveznici u budućnosti približiti Izraelu. To bi im moglo dati veći utjecaj na Izrael, uključujući države koje su normalizirale odnose s njim 2020. godine u skladu s Abrahamovim sporazumom.
Isto važi i za Teheran, rekli su arapski zvaničnici za MEE. Očekuju da će lideri Zaljeva ponuditi investicije Teheranu i ne isključuju posjete na visokom nivou u narednim mjesecima.
U aprilu je ministar odbrane Saudijske Arabije i brat prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana posjetio Teheran.
Uprkos tvrdnjama da je iranski nuklearni program “dignut u zrak”, američki predsjednik Donald Trump kaže da će njegova administracija ponovo pokrenuti razgovore s Iranom. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program “teško oštećen”.
U svakom slučaju, zaljevske države podržale su nuklearne pregovore, a njihov utjecaj u Teheranu sada bi se mogao još više povećati, rekli su arapski zvaničnici za MEE.
“Zaljev dobija pažnju u Washingtonu. Na kraju krajeva, to ostaje ogromna prednost koju ima na Iran – pozivanje Trumpa usred noći i njegovo odgovaranje na telefon”, rekao je jedan arapski diplomata za MEE.
UAE, Katar i Saudijska Arabija sklopili su sporazume vrijedne stotine milijardi dolara sa SAD-om kada je Trump posjetio regiju u maju. U to vrijeme, činilo se da su dobili ustupke. Pod pritiskom Saudijske Arabije, Trump je zaustavio američke napade na Hute u Jemenu, otkrila je MEE. Također je ukinuo sankcije Siriji.
Zaljevske zemlje nisu mogle zaustaviti izraelski napad na Iran. Na trenutak je izgledalo rizično.
Iako UAE, Saudijska Arabija i Katar imaju različite prioritete, stručnjaci kažu da niko od njih nije želio da se SAD direktno pridruže izraelskoj ofanzivi.
Na kraju, svi arapski zvaničnici koji su razgovarali sa MEE okarakterizirali su američki napad na iranska nuklearna postrojenja kao „ograničen“ ili „minimalan“.
Iranski odmazdni napad na vojnu bazu al-Udeid u Kataru bio je unaprijed koordiniran sa zaljevskim zemljama, izvijestila je MEE.
„Ova kriza je zaista uzdigla lidersku poziciju zaljevskih država“, rekao je za MEE Ayham Kamel, predsjednik za Bliski istok u Edelman Public and Government Affairs.
„Uspjeli su igrati diplomatsku ulogu iza kulisa i izbjeći bilo kakav značajan napad na svoju teritoriju. Triangulirali su svoju saradnju kako bi uključila ključne države u široj regiji, posebno Iran, Tursku i Izrael“, dodao je.
Simpatije prema Iranu?
Godinama su SAD pokušavale regrutirati zaljevske države u savez s Izraelom kako bi se suprotstavile Iranu.
Kada je Hezbollah dominirao Libanom, Bashar al-Assad vladao Sirijom, a Hutiji su bacali rakete i dronove na Saudijsku Arabiju – taj pristup je bio privlačan. Dostigao je vrhunac prije napada Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, kada je američka Centralna komanda pokušala stvoriti “NATO na Bliskom istoku” koji bi povezao Izrael sa zaljevskim državama i egipatskom protivzračnom odbranom.
Ali kada su se Izrael i Iran potukli, umjesto da se pridruže izraelskoj ofanzivi, američki arapski saveznici su lobirali kod Trumpa da zaustavi rat.
Izrael i Iran su dva puta razmijenili direktnu vatru 2024. godine. SAD su prošle godine dobile određenu podršku Saudijske Arabije i Katara u odbrani Izraela. Ali Iran je tada koreografirao svoje raketne baraže.
Ova runda je bila prva oštra bitka između njih, u kojoj su izraelski avioni bombardirali Teheran, a Iran razorio velike gradove poput Tel Aviva i Haife.
Katar, UAE i Saudijska Arabija osudili su izraelski napad na Iran. Katar je historijski održavao bliže veze s Islamskom Republikom, dijelom i zato što dijele najveće svjetsko polje prirodnog plina.
Ali ovaj sukob je doveo do toga da su UAE i Saudijska Arabija javno i privatno vršili pritisak za prekid vatre, rekla su dva arapska zvaničnika za MEE.
„Američki i izraelski zvaničnici možda nisu predvidjeli koliko je Zaljev ozbiljan u pogledu deeskalacije. Sada znaju. Saudijska Arabija je na vrhu te liste“, rekao je za MEE Patrick Theros, bivši američki diplomata koji je služio kao ambasador u Kataru i visokopozicionirani zvaničnik u UAE.
„Trenutno, čak i među vladajućim klasama, uključujući Saudijsku Arabiju, sve je više simpatija prema Iranu“, rekao je Theros.
Ne tako davno, Izrael je možda uspio uvjeriti Saudijsku Arabiju da se pridruži njegovom napadu. Godine 2018., prijestolonasljednik Mohammed bin Salman uporedio je iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija s Hitlerom i rekao da on pokušava “osvojiti svijet”.
Zatim se Saudijska Arabija zaglavila u borbi protiv iranskih saveznika u Jemenu. Godine 2019. napadnuta su dva velika saudijska naftna postrojenja. U to vrijeme, predsjednik Trump je zanemario napad koji je dolazio iz Irana. U narednim godinama, Saudijska Arabija je krenula u popravljanje veza s Islamskom Republikom.
Kina je 2023. godine posredovala u približavanju Rijada i Teherana. To je tokom rata bilo u korist svih. Hormuški moreuz, na koji se Kina oslanja za svoje isporuke nafte, ostao je otvoren. Izvoz iranske nafte porastao je uprkos izraelskim napadima, a naftne instalacije Saudijske Arabije ponovo su bile sigurne.
„Zaljev nije tamo gdje je bio 2019. godine“, rekao je Saif sa Univerziteta u Kuvajtu za MEE. „Mi imamo opravdanje što se nismo pridružili ratu.“
Primirje i normalizacija u Gazi
Glavni fokus zemalja Zaljeva je smanjenje ovisnosti njihovih ekonomija o prihodima od nafte. Saudijska Arabija je progurala liberalizaciju socijalnih reformi i provodi ambicioznu agendu Vizija 2030 koja uključuje luksuzni turizam na Crvenom moru. I Rijad i Abu Dhabi žele izgraditi centre podataka za umjetnu inteligenciju.
Jedan zanemaren element promjene, rekao je Theros za MEE, jeste da su sektaške tenzije koje doprinose rivalstvu između Saudijske Arabije i Irana u sferama utjecaja poput Jemena i Sirije smanjile, dok prijestolonasljednik Mohammed bin Salman provodi modernizacijske društvene reforme.
„Sada kada je Mohammed bin Salman devahabizirao Saudijsku Arabiju, retorika klerika o šiitima je obuzdana“, rekao je Theros. „To Izraelu otežava da pridobije Saudijsku Arabiju.“
Ako ništa drugo, javno mnijenje u Zaljevu postalo je negativnije prema Izraelu zbog njegovog rata u Gazi, gdje je ubijeno preko 56.000 Palestinaca. Anketa koju je objavio Washingtonski institut za bliskoistočnu politiku u prvim mjesecima rata u Gazi otkrila je da se 96 posto ljudi u Saudijskoj Arabiji protivi normalizaciji odnosa s Izraelom.
Trump je u srijedu signalizirao da želi proširiti svoje krhko primirje između Izraela i Irana na Gazu, gdje je rekao da se “postiže veliki napredak” u okončanju rata.
Okončanje tog sukoba je preduvjet za bilo kakav razgovor o normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Izraela. Pod saudijskim pritiskom, Trump se suzdržao od lobiranja kod kraljevstva da postigne sporazum s Izraelom tokom svoje posjete Rijadu u maju, ali je Saudijskoj Arabiji rekao: “Time ćete mi biti od velike pomoći”.
Saudijska Arabija kaže da treba vidjeti Izrael kako poduzima nepovratne korake prema palestinskoj državi kako bi se normalizirali odnosi. Diplomate kažu da nakon izraelsko-iranskog rata cijena koju će Saudijska Arabija tražiti raste.
(TBT)
